Na današnjoj saborskoj sjednici raspravljalo se o udžbenicima, Deklaraciji o položaju Hrvata u BiH, smanjenu broja agencija te o zakonima o brdsko-planinskim i potpomognutim područjima kojima se kroz različite programe i mjere želi potaknuti razvoj slabije razvijenih područja i omogućiti ravnomjeran razvoj svih dijelova države.
Odbijena interpelacija SDP-a oko “Za dom spremni”
Hrvatski sabor nije prihvatio Interpelaciju o radu Vlade radi njenog nečinjenja u vezi s učestalom zlouporabom pozdrava “Za dom spremni”, koju je podnio Klub zastupnika SDP-a.
SDP-ovci su tražili da Sabor raspravi tu temu i jasno obveže Vladu da svojim djelovanjem spriječi korištenje simbola i pozdrava koji su u Hrvatskoj zabranjeni na temelju Ustava, zakona i jasne sudske prakse.
Protiv interpelacije izjasnilo se 75 zastupnika, dvoje je bilo suzdržano, među kojim su bivši SDP-ovac Mario Habek i Zlatko Hasanbegović (Neovisni za Hrvatsku), dok ju je podržalo 24 zastupnika.
Sabor je većinom glasova donio Zakon o minimalnoj plaći, kojim se ukida umanjenje osnovice za obračun doprinosa za 50 posto za one radnike koji s poslodavcem imaju ugovorenu minimalnu plaću.
Tim zakonom precizira se i krajnji rok do kojega je Vlada dužna utvrditi iznos minimalne plaće za sljedeću kalendarsku godinu. Vlada je na sjednici krajem studenoga donijela i uredbu kojom je podigla iznos minimalne plaće s 2751 kune na 3000 kuna neto.
Za preživljavanje nije dovoljno 3000 kuna, probajte vi živjeti s 3000 kuna, negodovao je Davor Bernardić (SDP), nezadovoljan što nije prošao amandman SDP-a da se minimalna plaća poveća na 4000 kuna neto. Prozvao je vladajuće i za licemjere zbog dizanja plaća najbogatijima dok se siromašnima daju mrvice.
Ivan Šuker (HDZ) istaknuo je pak kako je Vlada napravila izuzetne napore kako bi podigla pravo onima koji primaju najmanje.
Sabor je izglasao i Zakon o sudskim pristojbama prihvativši amandman Ljubice Lukačić (HDZ) kojim se od plaćanja pristojbe oslobađaju i osobe s invaliditetom koje svoj status mogu dokazati valjanom ispravom.
Izmijenio je i Kazneni zakon koji donosi oštrije kazne za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, te njihovo nezastarijevanje. Izmjenama se pooštravaju kazne za izazivanja prometne nesreće sa smrtnom posljedicom, te propisuje novo kazneno djelo prisile prema zdravstvenom radniku.
Izmijenjen je i Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje kojima se uvodi novi koncept organizacije stručnog usavršavanja osoba koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja i gradnje.
Prihvaćen je i paket zakona koji se odnose na smanjenje broja agencija i zavoda.
Sabor donio Zakon o udžbenicima
Hrvatski sabor je s 81 glasom “za”, 19 suzdržanih i tri “protiv” donio Zakon o udžbenicima zbog kojeg je proteklih tjedana iskrilo u vladajućoj koaliciji.
Protiv tog zakona bili su zastupnici Neovisnih za Hrvatsku dok su suzdržani bili SDP-ovci, HDZ-ov Miroslav Tuđman, nezavisni Marko Vučetić, Goran Aleksić (Snaga) te IDS-ovci i Glas.
Vladajuću većinu držali su, među ostalima, i Mirando Mrsić (Demokrati), nezavisni Tomislav Žagar te SDP-ov Joško Klisović.
Zakon o udžbenicima predviđa lakše školske torbe i više digitalne nastave, a za roditelje jeftiniju kupnju.
Taj zakon prvi put definira najvišu cijenu i masu kompleta udžbenika po razredima, tako primjerice svi obvezni udžbenici i radni materijali od prvog do četvrtog razreda osnovne škole ne bi smjeli biti teži od tri kilograma, niti skuplji od 460 kuna. Udžbenici za peti i šesti razred mogli bi težiti pet kilograma, a za sedmi i osmi šest kilograma.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobravalo bi samo udžbenike. Dopunska i pomoćna nastavna sredstva, dakle radne bilježnice, zbirke, atlase itd., bili bi drugi obrazovni materijali i o njihovu bi korištenju odlučivale škole, odnosno učitelji, u skladu sa zahtjevima kurikuluma i autonomijom škola i učitelja.
Bandićev saborski Klub zatražio je da se u zakonu propiše da država osigurava sredstva za udžbenika za sve osnovne škole, a Vlada, ovisno o raspoloživom novcu, može za svaku školsku godinu odlučiti i o financiranju onih za srednjoškolce.
Sabor donio zakone o brdsko-planinskim i o potpomognutim područjima
Većinom glasova Sabor je donio zakone o brdsko-planinskim i o potpomognutim područjima kojima se kroz različite programe i mjere želi potaknuti razvoj tih, slabije razvijenih područja i omogućiti ravnomjeran razvoj svih dijelova države.
Novim Zakonom o brdsko-planinskim područjima redefinira se obuhvat brdsko-planinskih područja, uvode Program i Fond za razvoj tih područja, predviđa razvoj “Hrvatskoga gorskog proizvoda” po uzoru na koncept “Hrvatskog otočnog proizvoda”. Uvodi se “Gorska iskaznica” kao sredstvo autentifikacije za pristup sustavu prava, povlastica i mjera stanovnika sa brdsko-planinskog područja.
Procjenjuje se da će novom metodologijom oko 85 jedinica lokalne samouprave steći status brdsko-planinskog područja.
Oporba tvrdi da je taj zakon diskriminirajući te da neće osigurati oporavak brdsko-planinskih područja.
Ovo je PR zakon, pamflet, zadnji čavao u lijes dvije trećine Hrvatske, ocijenio je Miro Bulj (Most). Navodi da 40 milijuna kuna, predviđenih za razvoj brdsko-planinskih područja, nije dovoljno. “Ukrali ste Božić dvije trećine Hrvatske“, poručio je Bulj nezadovoljan odbijanjem svih 30-ak amandmana Mosta.
