Sabor: Prijedlog proračuna podržali SDP, HNS i SDSS, oporba i nezavisni zastupnici protiv

Saborski klubovi SDP-a, HNS-a i SDSS-a u četvrtak poslijepodne u raspravi u Hrvatskom saboru podržali su prijedlog državnog proračuna za 2015. godinu, dok je oporba isticala da je predloženi proračun nerealan i neizvediv te ne nudi projekciju razvoja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Proračun ne nudi perspektivu i gospodarski rast već nudi dužničko ropstvo, pogotovo iduće godine kada nam ponovno padne kreditni rejting. Proračun drži vodu dok crveni odu”, upozorio je Krešimir Bubalo, rekavši da Klub HDSSB-a neće podržati prijedlog proračuna

Naglasio je i da u njemu nema planiranih kapitalnih investicija za Slavoniju i Baranju niti ulaganja.

Bubalo je također rekao da sadašnja Vlada iz EU fondova nije privukla niti jedan cent stranih investicija, te kako Vlada nema volje zatvoriti rupe koje cure na rashodovnoj strani, dok se na prihodovnoj strani ide u daljnja zaduživanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istaknuvši da je ostao šokiran nepripremljenošću premijera Zorana Milanovića kada je predlagao proračun za 2015., nezavisni zastupnik Slavko Linić ocijenio je da je time privrednicima i građanima poslao poruku da on, kao premijer, ne zna što će se događati 2015. godine i da Vlada neće kontrolirati procese u idućoj godini.

Upozorio je da Milanović nije ništa rekao što se planira vezano uz Plomin, hidrolektrane u Dubrovniku i Kosinju, što će biti sa željezničkim prugama, što će bit s Hrvatskim željeznicama, teretnim prometom te što će biti od drvne industrije.

“A ono što je zabrinjavajuće – poslao je poruku, u INA-i ne možemo ništa”, ocijenio je Linić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zabrinjavajućim također drži što se premijer Milanović nije osvrnuo ni na jednu reformu koju je potrebnu provesti, već su ‘njegove poruke’ da neće ništa dirati i rezati. Linić zabrinjavajućim smatra i što se premijer Milanović ni jednom riječju nije osvrnuo kako će u proračunu za 2015. smanjiti prekomjerni deficit.

Prijedlog proračuna neće podržati ni nezavisna zastupnica Jadranka Kosor, rekavši da se u njemu nastavlja ono što i u prijašnjim proračunima – prihodi su preplanirani, a rashodi podplanirani.

“Proračun nije do kraja izbalansiran”, ocijenila je. Drži i da izdvajanje HZZO-a iz Državne riznice nije reforma, sumnjajući da će to dovesti do boljeg stanja u zdravstvu te ocijenivši to – avanturom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uime kluba SDP-a Dragica Zgrebec rekla je da se proračun za iduću godinu temelji na blagom gospodarskom rastu od 0,5 posto a na strukturu rasta BDP-a planira se da će utjecati bruto investicije u fiksni kapital sa 0,3 posto te neto robna razmjena razlika rasta uvoza, izvoza od 0,2 posto.

Navela je da se povećanje prihoda prvenstveno planira korištenjem 7,1 milijardi kuna sredstava EU fondova, što je, ocijenila je, najveći izazov jer su za njegovu realizaciju potrebni dobro osmišljeni programi i projekti, od komunalnih do gospodarskih.

Zgrebec je kazala i da će u rashodovnoj strani najviše sredstava ići na plaće, mirovine, socijalne transfere i kamate.

Smatra da bi planirana rashodovna strana državnoga proračuna trebala biti strogo nadgledana, posebno izdatci koji se financiraju iz poreznih prihoda, jer svako prekoračenje tih izdataka znači i povećanje deficita tj. javnog duga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prijedlog proračuna podržali su i klubovi HNS-a i SDSS-a, koji se založio za više sredstava za područja posebne državne skrbi.

Tijekom rasprave obilježene brojnim replikama zastupnici su upozorili na nedostatak kapitalnih ulaganja u proračunu.

Napominjući kako neće dirati u mirovine i socijalna davanja te plaće u javnom sektoru, potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao je da, što se tiče kapitalnih ulaganja, ona će se financirati iz bespovratnih sredstava EU.

“To svakako nije projekt vezan uz arhiv u Kerestincu za koji me HDZ prozvao. To je projekt Ministarstva kulture i nemam veze s tim”, kazao je Grčić.

Izrazio je čuđenje što HDSSB neće podržati prijedlog državnog proračuna jer bi, po prijedlogu Zakonu o regionalnom razvoju, 43 slavonske jedinice iz pet županija trebalo ući u taj sustav, a iz njega je izašao samo Grad Osijek.

Grčić je kazao i da samo u Osječko-baranjskoj županiji ima 16 jedinica u kojima živi 77.000 građana. “Tamo gdje su općine slabe kroz tekuću pomoć ćemo im pomoći u boljem funkcioniranju. Za to je u proračunu predloženo 40 milijuna kuna”, rekao je Grčić.

U Saboru je nastavljena pojedinačna rasprava oko prijedloga proračuna za 2015.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.