Hrvatski sabor u utorak zasjedanje nastavlja raspravom o ‘paketu’ porezih zakona koji bi, nakon dva saborska čitanja, trebali rezultirati cjelovitom poreznom reformom.
Porezna bi reforma na snagu trebala stupiti s prvim danom 2017. godine, a njome bi najniža stopa od 5 posto i nadalje ostala za kruh, mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala te knjige.
Od početka 2017. snižena stopa PDV-a od 13 posto proširila bi se i na isporuku električne energije, odvoz komunalnog otpada, dječje sjedalice za automobile, pogrebnu opremu, te repromaterijal u poljoprivredi.
Snižena stopa od 13 posto, pak, više se neće primjenjivati na usluge u ugostiteljstvu i isporuku bijelog šećera, koji bi se tako od početka iduće godine oporezivali stopom od 25 posto.
Od početka 2018. godine predloženo je, uz ostalo, dizanje praga za obvezatan ulazak u sustav PDV-a s trenutačnih 230 na 300 tisuća kuna.
Glavne promjene kod poreza na dohodak su predloženo smanjenje stopa poreza s 25 na 24 i sa 40 na 36 posto, uz povećanje osobnog odbitka, koji bi bio na jedinstvenoj razini od 3800 kuna za sve. Najavljene su i korekcije za uzdržavane članove, uz znatnu progresiju za djecu.
U sklopu pojednostavljenja i izmjena u sustavu poreza na dobit najvažnija promjena je smanjenje opće porezne stope s 20 na 18 posto, a za male, i srednje poduzetnike te poljoprivrednike na 12 posto.
Predloženo je i ukidanje olakšica za reinvestiranu dobit, paušalno oporezivanje neprofitnih organizacija i drugo
Kao jednokratna mjera u 2017. godini kod kreditnih se institucija predlaže otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija Hrvatske narodne banke, na dan 31. prosinca 2015.
U sustavu doprinosa najveća je novina uvođenje obveze plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i na drugi dohodak, ali po upola sniženim stopama (mirovinski 10 posto i zdravstveni 7,5 posto).
Predlaže se i smanjenje razlike između minimalne plaće i najniže osnovice te ukidanje iznimaka od plaćanja doprinosa, npr. kod autorskih prava, za isporučena umjetnička djela ili primitke umirovljenika.
Prema novom zakonu o porezu na promet nekretninama stopa tog poreza bila bi smanjena s 5 na 4 posto, a ukinulo bi se oslobođenje od plaćanja za kupnju prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje.
U skladu sa sniženjem stope poreza na promet nekretninama, Ministarstvo financija novim zakonom o lokalnim porezima predlaže smanjenje stope poreza na nasljedstva i darove s 5 na 4 posto, a novina je plaćanje poreza na cestovna motorna vozila prilikom registracije u stanicama za tehnički pregled. Također, predlaže se i ukidanje poreza na tvrtku ili naziv za sve poduzetnike.
Transformacijom komunalne naknade u tzv. jednostavni porez na nekretnine od 2018. mijenja se i plaćanje poreza na kuće za odmor i spomeničke rente, koji će biti objedinjeni.
Pred zastupnicima će biti ii prijedlog novog općeg poreznog zakona, kojim se ukida relativni rok zastare i uvodi jedinstveni rok zastare od šest godina.
Izmjenama Zakona o fiskalizaciji brisao bi se pojam “mali obveznik fiskalizacije”, koji bi od 2017. morao izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja.
Novi zakon o upravnim pristojbama predviđa da se unutar projekta e-Građani uspostavi i sustav e-Pristojbe, koji bi omogućio da se upravne pristojbe plaćaju elektroničkim putem neovisno o njihovu iznosu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
