Šarić u Zoomu: Ne znamo na što su točno potrošena sredstva, a i što smo dobili zauzvrat?

U emisiji Zoom Z1 Televizije, pod ravnanjem voditelja Marijana Opačaka, gostovali su politički analitičar Davor Gjenero te novinar i kolumnist portala Narod.hr Luka Šarić. Tema emisije bile su udruge – kako se financiraju, čemu služe i što predstavljaju one zagrebačke organizacije civilnog društva i “nezavisne kulture” koje vlast Tomislava Tomaševića obilno financira, unatoč bliskosti s vladajućom strankom.

> Jedino Hrvatska o Tomaševiću: ‘I dalje se povećavaju sredstva namijenjena bliskim udrugama’

Dok je u tijeku bila sjednica Skupštine Grada Zagreba, u studiju Z1 Televizije otvorena je rasprava koja u Zagrebu već mjesecima ključa: je li gradska „iTransparentnost” stvaran uvid u potrošnju ili politička parola, te gdje završava legitimno financiranje civilnog društva, a počinje sumnja u zatvoreni krug novca i političkog utjecaja, piše Opačak na 01portal.hr-u.

Voditelj je odmah u uvodu precizirao što je u fokusu: proračunska davanja udrugama, odbijanje zahtjeva za uvid u konkretne isplate te usporedbe koje se sve češće povlače u javnosti, uključujući i one s obrascem Fimi medije, ne po kazneno-pravnoj razini nego po logici zatvaranja kruga novca i političke kontrole.

Gjenero: Nisu sve udruge iste

Davor Gjenero, politički analitičar, na prvo pitanje o tome prepoznaje li u zagrebačkom modelu financiranja elemente „obrasca” Fimi medije, pokušao je raspravu pomaknuti korak unatrag: prije nego što se nekoga proglasi sumnjivim, treba razlikovati tipove udruga i razumjeti ulogu civilnog društva.

– Gledajte, meni se čini da bi trebalo u razgovoru krenuti sa jedne druge točke. Naime, ono što je izrazito štetno za Hrvatsku u ovoj situaciji je jednostrano proglasiti sve nevladine organizacije sumnjivima za evaziju javnog novca – poručio je Gjenero.

Gjenero je naglasio da u Hrvatskoj koncept civilnog društva nema čvrsto uporište kao u konsolidiranim demokracijama, a problem dodatno produbljuje činjenica da se u javnosti često ne razlikuju udruge koje pružaju usluge građanima od onih koje se primarno bave javnim zagovaranjem i lobiranjem. Po njegovu objašnjenju, „service providing” organizacije su u pravilu nesporne jer preuzimaju dio društveno korisnih poslova i usluga koje bi inače radila država, često fleksibilnije i jeftinije, dok je kod zagovaračkih organizacija nužan oprez, osobito kad se približe stranačkom prostoru.

> Tko su nove koordinatorice Možemo u Zagrebu? Radikalne ljevičarke povezane s istom udrugom

Gjenero: Problem nastaje kada se stranka nađe u tom prostoru

– Ono što se meni čini da je dosta sporno u ovome što se događa u Zagrebu je to što proračun grada nije usmjeren kao što je to običaj u lokalnim zajednicama prema nevladinim organizacijama koje pružaju usluge nego nevladinim organizacijama koje se bave zagovaranjem i javnim politikama – rekao je Davor Gjenero.

U središnjem dijelu razgovora Gjenero je izravno vezao politički rizik uz trenutak kada se pojavi dojam da se kroz udruge može jačati pozicija političke opcije koja upravlja proračunom. Nije sporio da udruge mogu biti politički relevantne, ali je inzistirao na razlici između legitimnog zagovaranja i onoga što naziva stranačkom aktivnošću.

– Problem postaje politički onog momenta kada se stranka nađe u tom prostoru. Kad se pojavi bilo kakva naznaka toga, da bi se preko udruge moglo zapravo financirati političko dijelovanje stranke – rekao je Davor Gjenero.

> Antikorupcijsko vijeće traži od Tomaševića izvješće o dodjeli sredstava udrugama

‘Sumnjivo je uvijek kad financirate neku zagovaračku organizaciju koja je povezana sa strankom’

Usporedba s Fimi medijom, u Gjenerovoj interpretaciji, nije stvar „etikete” nego mehanizma: sumnjivo postaje kad se javnim novcem financiraju zagovarački projekti povezani s političkom opcijom, a ti se projekti potom mogu tumačiti kao način jačanja društvene pozicije stranke koja kontrolira dodjelu sredstava.

– Sumnjivo je uvijek ono kad financirate neku zagovaračku organizaciju koja je povezana sa strankom, koja provodi projekte koji se onda mogu tumačiti kao projekti jačanja društvene pozicije političke stranke koja stoji iza dodjela tog javnog novca – rekao je Gjenero.

Voditelj je u nastavku naglasio ono što se u Zagrebu često pretvara u srž sukoba: gradska vlast na kritike reagira defenzivno i tvrdi da je sve vidljivo, dok kritičari odgovaraju da je vidljivost parcijalna i da se iz nje ne može zaključiti ključna stvar – kome je točno koliko isplaćeno, po kojim kriterijima i za koje stvarne troškove.

Gjenero je pritom podsjetio na postojanje standarda transparentnosti na nacionalnoj razini, navodeći primjer Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, koja godišnje provodi natječaje i institucionalne potpore s jasnim kriterijima, kao model koji se nije dovoljno preslikao na lokalne razine, a pogotovo ne na razinu najvećeg proračuna u zemlji.

– Naravno uvijek je problem sa zagrebačkim proračunom koji je najveći ujedno i najveći problem, tu je moguća najveća evazija javnog novca i tu je u najvećoj mjeri moguće ispreplitanje stranačkih aktivnosti i nevladinog sektora – rekao je Davor Gjenero.

Šarić: ‘Što građani zauzvrat dobivaju za taj novac?’

Kad je u studiju riječ preuzeo Luka Šarić, kolumnist Narod.hr-a, rasprava je dobila konkretniji oblik. Šarić je rekao da ga je u dostupnim podacima najviše upozorila povezanost ljudi iz platforme Možemo s nizom udruga civilnog društva, uz tvrdnju da se radi o političkoj opciji koja je, kako je rekao, „proizašla iz udruga” te je danas u poziciji da upravlja gradskim proračunom.

– Gradska vlast svojim udrugama, svojim bivšim udrugama i izvedenicama tih udruga kojih ima najmanje 108 prema mome izvješću, sada dijeli javni novac i to nemali javni novac, to je otprilike na godišnje razini pet milijuna eura – rekao je Šarić.

U toj rečenici Šarić je postavio i ključnu moralno-političku dilemu koju je potom razrađivao: nije sporno da Grad financira udruge, sporno je kako građani mogu provjeriti što su za taj novac dobili te koliko je sustav realno otvoren za vanjski nadzor.

– Da, ali postoji i pitanje što građani zauzvrat dobivaju za taj novac – kazao je Šarić.

> Essert i Šarić u Zoomu o ‘seksualnom odgoju’: Status M, Možemo i ‘stručno’ povjerenstvo su jedno te isto

Šarić: Tomašević upravlja kulturnim vijećima

Na pitanje koje je podatke tražio od Grada Zagreba i gradskih službi, a nije dobio, Šarić je rekao da su prvo tražili kriterije po kojima se dodjeljuje novac te da su, prema njegovom opisu, dobili proceduralan odgovor o kulturnim vijećima koja vrednuju programe prijavljene na natječaje. Njegova je tvrdnja da formalna procedura sama po sebi ne dokazuje objektivnost, osobito ako u vijećima sjede ljudi povezani sa scenom ili krugom korisnika koji dobivaju sredstva.

– Tražili smo kriterije, na što nas je služba za odnose s javnoću uputila da postoje kulturna vijeća, a u tim kulturnim vijećima, recimo, sjede ljudi koji za svoje suradnike, prijatelje, odobraju te programe koji odgovaraju stranci na vlasti – rekao je Šarić.

Šarić je u više navrata ponovio tezu da sustav financiranja nije zatvoren u smislu da novac dobivaju „samo jedni”, nego u smislu da određeni krug dobiva rastući dio sredstava, da se udio mijenjao te da se, prema njegovu uvidu, ključne odluke ipak slijevaju prema političkom vrhu.

– Tomašević je potpuni vladar u tim vijećima. On imenuje te ljude i on ih razriješuje – ustvrdio je Šarić.

> Šarić: Udruge povezane s Možemo proizvode – smeće, u skladu s programom stranke

Šarić: Ne znamo na što su konkretno potrošeni novci

U dijelu emisije posvećenom aplikaciji iTransparentnost, Šarić je tvrdio da se u političkoj komunikaciji vlasti često sugerira kako je „vidljivost” zasluga gradske politike, dok je, po njegovim riječima, dio toga posljedica zakonske obveze. Pritom je iznio tvrdnju da se u sustavu ne vidi cijeli mandat, nego ograničen vremenski period.

– Mogu se vidjeti samo podaci od siječnja 2024. godine. Mi smo pokušali doći do nekakvih podataka od prije za davanje udrugama, no na to nikad nismo dobili odgovor – rekao je.

U opisu kako izgleda „vidljivost” na terenu, Šarić je naveo da se mogu pronaći pojedine isplate, ali da su podaci šturi i bez ključnog dijela – obrazloženja i strukture troška.

– Piše, na primjer, 5000 eura za ovaj festival, 10.000 eura za onaj, ali ne znate na što su konkretno potrošeni novci, ističe Šarić.

> Udruga Domino o našem trošku prikazala antikatolički film sa sotonističkom ikonografijom

‘Isti ljudi, dva šešira’

Voditelj je potom otvorio pitanje pravnog alibija: vlast se, kako je rečeno u emisiji, poziva na GDPR i „neke druge stvari” kao razlog zašto nije moguće objaviti troškove i detalje, dok je istodobno spomenuto da je AZOP kaznio Grad Zagreb jer je objavio osobne podatke korisnika gradskih stanova. Šarić je odgovorio da u slučaju udruga ne vidi isti problem jer, kako je naveo, radi se o pravnim osobama s javno vidljivim identifikacijskim podacima te se traži prikaz opravdanja javno financiranih projekata.

– Udruga je javna organizacija sa svojim OIB-om. Samo se traži uvid u konkretan projekt i kako se tih 5000 eura opravdava u računima – rekao je Šarić.

Tu se rasprava vratila na političku dimenziju: Gjenero je upozorio da je opasnost stvarna onda kad se preklapaju uloge, kad „isti ljudi nose dva šešira” i kad se zagovarački interes nevladine organizacije preklopi s interesom dominantne političke stranke.

– Opasnost proizilazi iz toga kad zapravo isti ljudi nose dva šešira, kad istovremeno djeluju i kao stranački političari i kao nevladini aktivisti – rekao je Gjenero.

> Članica udruge koju financira Tomašević sudjeluje na izborima za Možemo i žaluje za Jugoslavijom

Potrebna je potpuna transparentnost

U završnici emisije voditelj je pitao što bi bio jasan potez gradske vlasti koji bi prekinuo sumnje oko financiranja udruga. Šarić je odgovorio da bi to bilo upravo ono što, kako je rekao, traže oporba i saborsko antikorupcijsko vijeće: potpuna provjerljivost trošenja, uz prikaz namjenskih rashoda.

– Ako je sve transparentno i čisto mi ćemo točno vidjeti da je ta i ta udruga za nešto dobila novac i ona je taj novac potrošila namjenski – rekao je Šarić.

Emisija je zaključena tezom da će rasprava o transparentnosti i financiranju udruga ostati jedna od ključnih političkih tema u Zagrebu. Gjenero je inzistirao da se javni diskurs ne pretvori u kolektivnu sumnju prema civilnom društvu, a Šarić da „vidljivost” bez računa i objašnjenja nije transparentnost nego poluinformacija koja sama proizvodi sumnju.

> Zagrebačka oporba traži uvid u sve račune udruga financiranih iz proračuna

Izvor: Narod.hr/01portal.hr