Nakon što je model preferencijskog glasovanja uveden u izbore za Europski parlament a potom i za Sabor, sad će vjerojatno biti primijenjen i u unutarstranačkim izborima u SDP-u, piše Novi list.
O tome će odlučivati Predsjedništvo i u subotu Glavni odbor SDP-a, koji će donijeti odluku o izborima. A autor inicijative je Arsen Bauk koji ističe da stranački statut propisuje tek da Glavni odbor određuje način izbora članova SDP-ove konvencije, ali da trenutačno to ne regulira niti jedan akt SDP-a.
“Predložit ću zato da se na toj razini primijeni pravilo preferencijskog glasovanja tako da svaki član stranke ima pravo preferencijski glasati za jednog kandidata koji će ga predstavljati na izbornoj konvenciji. Na taj bi se način onemogućio, ili bi se barem smanjio prostor za ‘inženjering’ kojim su vodstva lokalnih organizacija birala sebi lojalne delegate na konvenciju, takozvana šalabahter demokracija. Povećao bi se, pak, utjecaj članova na izbor delegata konvencije. Time bi se postiglo da prođe i netko tko ima potporu dovoljnog broja članova, a možda nije po volji lokalnom vodstvu. Samo ta promjena značila bi veliki korak u demokratizaciji stranke i značajni korak u povećanju prava članova, a delegati konvencije bili bi pravi predstavnici članova, a ne vodstava njihove organizacije”, rekao je Bauk za Novi list.
Pohvalno je što bivši ministar uprave poznat po “biračima duhovima” nakon četiri godine izigravanja demokratskih procesa na državnoj razini sada želi veću demokratizaciju svojoj stranci i vodi brigu o njezinim glasačima.
Prisjetimo se da je upravo ministar uprave Arsen Bauk potvrdio je da u Hrvatskoj ima 3,5 milijuna birača, ali da 250.000 “birača duhova” predstavljaju “logičnu i legitimnu razliku”.
“Po popisu stanovništva u Hrvatskoj imamo 3,5 milijuna punoljetnih stanovnika, a tu je još oko 100 tisuća ljudi koji su prijavili boravište u inozemstvu, a i dalje imaju prebivalište u Hrvatskoj. To je ona logična, legitimna razlika. Povrh toga imamo još otprilike 150 tisuća građana koji nisu bili obuhvaćeni popisom stanovništva i u njemu nisu registrirani, ali se ipak nalaze u evidenciji o prebivalištu, različito raspoređeni po Hrvatskoj”, rekao je ministar Bauk za Nacional.
“‘Logična i legitimna razlika’ o kojoj govori ministar Bauk iznosi 7% biračkog tijela što je nepojmljivo za bilo koju drugu zemlju Europske unije. To je na primjer kao da nadležni ministar u Poljskoj izjavi da broj birača može varirati za 2,1 milijun, koliko iznosi 7% od broja birača u njegovoj zemlji”, istaknuli su tada u svom priopćenju iz U ime obitelji.
Podsjećamo da je “U ime obitelji” prikupila više od 380.000 potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”. Tada je ministar Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa – 10% od 4 milijuna.
Na taj način je spriječio održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava kojim bi se omogućilo da građani biraju sposobne, a ne podobne zastupnike – između ostalog, da s 3 preferencijska glasa određuju poredak izbornih lista, da se koalicije mogu sklapati tek nakon izbora i da glasovi u svim izbornim jedinicama vrijede jednako. Ustavni sud je na žalost prihvatio takvo tumačenje SDP-ovog ministra Arsena Bauka, iako su podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, a samim time i mogućih birača. U ime obitelji je tim povodom predala i tužbu Europskom Sudu u Strasbourgu, radi utvrđivanja legitimnosti ovakve odluke Ustavnog suda.
