U Deringaju kod Gračaca u organizaciji Srpskog narodnog vijeća i Documente održan je u srijedu skup sjećanja na sve koji su 1995. u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluji izgubili živote ili domove i zavičaj.
Prisutni i Milošević i Šimpraga
Saborski zastupnik i predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac je na komemoraciji rekao da se “dostojanstveno prisjećaju svih onih čiji su životi prekinuti nasilno, zločinstvom, kao što je to bio slučaj s više od stotinu Srba tijekom i nakon Oluje na području općine Gračac, jer da ih se ovdje nitko drugi ne bi sjetio, kao što se”, kako je ustvrdio, “nadležna tijela vlasti ne sjećaju svoje pravne odgovornosti za utvrđivanje okolnosti njihova stradanja 1995. godine”.
Tu su da bi se sjetili “sveukupnog stradanja, progonstva, razaranja i ubojstava i stradanja svih, bez obzira na vjeru i naciju, a naročito naših sugrađana Hrvata iz ovog kraja i drugih krajeva Hrvatske i drugih zemalja iz kojih su morali izbjeći i ovdje se naseliti; jer i ta su stradanja jednako vrijedna naše empatije, našeg suosjećanja”, rekao je Pupovac.
Istaknuo je kako je sjećanje važno da žrtve “nacionalizma, mržnje i neprijateljstva ne bi stvarale stanje trajnog nacionalizma, mržnje i neprijateljstva, ovdje i tamo”.
Pupovac je rekao da treba imati empatije za sve žrtve, “za naše sunarodnjake Srbe i za naše sugrađane Hrvate, za sve koji nisu činili zločine”, te “imati istinske suze i za majke Petrovačke ceste i za žrtve Deringaja, za one u Kijanima i Tomingaju, ili onih iz Škabrnje i Široke kule, a koji nisu stigli pustiti suzu prije nego što su ubijeni u svojoj kući, svojem zavičaju i svoj zemlji”.
Voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič upozorila je na zakašnjelo i sporo procesuiranje ratnih zločina, te da je “za većinu njih pravosuđe propustilo utvrditi tko je i pod kojim okolnostima odgovaran za smrt vlastitih građana”.
Na skupu su bili i potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga i saborski zastupnik Boris Milošević, oboje iz SDSS-a.
Vojno-redarstvena operacija Oluja
Podsjetimo, u ranim jutarnjim satima 4. kolovoza 1995. počela je Vojno-redarstvena operacija Oluja.
Nakon topničke pripreme po vojnim ciljevima, hrvatske snage krenule su u akciju istovremeno iz 30 pravaca, na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu činile su gardijske brigade potpomognute specijalnom policijom MUP-a, hrvatskim gardijskim zdrugom, te domobranskim i pričuvnim postrojbama. To je operacija koju zbog njezine originalnosti i uspješnosti izučavaju brojni svjetski vojni analitičari.
> Ratne priče trinaest junaka Oluje iz svih krajeva Hrvatske: Nikada nećemo zaboraviti taj dan!
Poginuli i ranjeni
U akciji je poginuo 241 hrvatski branitelj, 1430 je ranjeno.
“Bez njihova doprinosa, bez žrtve koju smo podnijeli, bez hrabrosti i odlučnosti bez mudrih odluka ne bismo imali tako briljantnu vojno-redarstvenu akciju kao što je bila Oluja”, istaknuo je Tomo Medved, ministar branitelja.