Pupovčev SNV pred obljetnicu ‘Oluje’ ponovno o ‘historijskom egzodusu Srba koji je ona prouzrokovala’

Foto: fah

Srpsko narodno vijeće (SNV) pozvat će danas Zagreb i Beograd “da se posvete rješavnju pitanja nestalih”, te da to prihvate kao zajedničku obavezu, jer se, ističu, “jedino tako mogu smanjiti ratne traume”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To je dio sadržaja ovogodišnje “Izjave za sjećanje SNV-a” u kojoj navode da je od 1800 nestalih, koje se još traži, “približno podjednak broj Hrvata i Srba”.

Ta će izjava biti i pročitana u Deringaju kod Gračaca, gdje se, kako kažu organizatori, “žele prisjetiti mještana ovog i drugih sela gračačke okolice koji su izgubili živote u valu nasilja ljeta i jeseni 1995. godine”.

Ističu da je to prilika “da se prisjetimo ratnih strahota, ratnih progonstava, ratnog razaranja i ratnog stradanja svakog našeg sugrađanina u ratnim godinama od 1991. do 1995., kao i da se s javnošću podijeli sjećanje na stradanje Srba za vrijeme „Oluje“, njihov historijski egzodus, masovno uništavanje njihove imovine i ubijanje mnogih koji su ostali u svojim kućama”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kritizira se ovim povodom i to “da se obilježavanje VRO „Oluje“ i obilježavanje egzodusa Srba koje je ona prouzrokovala, pretvara u nastavak ratovanja, upotrebljavaju se žrtve za političke potrebe, a time se zloupotrebljava njihovo stradanje”.

Time se i ratnici i stradalnici “još jednom pretvaraju u sredstva za širenje mržnje i netolerancije, a suprotno tomu i Beograd i Zagreb trebaju se vratiti suradnji u pitanjima ratnih zločina, što im je obaveza kao članicama UN-a i Hrvatskoj kao članici EU-a i Srbiji kao kandidatkinji za članstvo”, navode.

“Bez te suradnje teško će se zajamčiti bilo efikasnost bilo pravednost sudskih postupaka, a nakon 27 godina od završetka rata trebali bismo biti mnogo više posvećeni miru negoli ratu i imati više empatije za stradanje drugog, svakako više od slavljenja pobjeda ili žalovanja stradanja u kojima nerijetko i slavljenja i žalovanja ostaju bez potrebnog dostojanstva sjećanja i opće političke dobrobiti” zaključak je Izjave.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vojno redarstvena operacija Oluja

Podsjetimo, u ranim jutarnjim satima 4. kolovoza 1995. počela je Vojno redarstvena operacija Oluja.

Nakon topničke pripreme po vojnim ciljevima, hrvatske snage krenule su u akciju istovremeno iz 30 pravaca, na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu činile su gardijske brigade potpomognute specijalnom policijom MUP-a, hrvatskim gardijskim zdrugom, te domobranskim i pričuvnim postrojbama. To je operacija koju zbog njene originalnosti i uspješnosti izučavaju brojni svjetski vojni analitičari.

> Ratne priče trinaest junaka Oluje iz svih krajeva Hrvatske: Nikada nećemo zaboraviti taj dan!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poginuli i ranjeni

U akciji je poginuo 241 hrvatski branitelj, 1430 je ranjeno.

“Bez njihovog doprinosa, bez žrtve koju smo podnijeli, bez hrabrosti i odlučnosti bez mudrih odluka ne bismo imali tako briljantnu vojno redarstvenu akciju kao što je bila Oluja”, istaknuo je Tomo Medved, ministar branitelja.

Unatoč pozivu predsjednika Franje Tuđmana građanima srpske nacionalnosti da ostanu, određeni broj otišao je iz Hrvatske.
Oslobađajućom presudom trojici hrvatskih generala potvrđena je legitimnost operacije Oluja.
Velikosrpska politika izvršila je agresiju pomoću JNA na našu zemlju i Hrvatska je imala puno i legitimno pravo osloboditi svoj teritorij

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.