Seizmolog Kuk: ‘Potresi u BiH nisu direktno povezani s epicentralnim područjem Zagreba i Petrinje’

Nakon popriličnog jakog potresa, magnitude 6.1 po Richteru, koji se dogodio kasno sinoć u Bosni i Hercegovini seizmolog Krešimir Kuk kazao je u središnjem Dnevniku HRT-a kako ne možemo znati hoće li na tom području biti novih, jačih potresa. Seizmičnost tog područja trenutno je učestala, te su potresi još uvijek očekivani, serija slabijih potresa još uvijek traje. Zabilježeno je preko trideset jačih potresa, a veći broj je onih slabijih.

Veći rasjed je sposoban generirati jači potres

– Veća je vjerojatnost da se oslobodila veća količina energije, dakle, manja je vjerojatnost da bi se dogodio neki jači potres ili jednako tako jak potres, ali taj događaj nitko ne može u potpunosti isključiti. Pa tako vjerojatnost njega nije nula, poručio je Kuk.

Na području istočne Hercegovine potresi mogu biti magnitude i do 6.5 prema Richteru. Određivanje maksimalne magnitude potresa na nekom području sadrži proučavanje karakteristike rasjeda na tom području.

– Veći rasjed je sposoban generirati jači potres. Druga stvar u procjeni je seizmičnost poteklog vremena na tom istom području, naglasio je Kuk.

Mogu li potresi u BiH utjecati na potrese na području Hrvatske?

Imali smo seriju potresa u istočnoj Hercegovini. Mogu li ti rasjedi izravno utjecati, odnosno izazvati potrese na području Hrvatske? Kuk je istaknuo kako je hercegovački potres osjetio u Hrvatskoj zbog jačine potresa.

– To je normalno da se nekoliko stotina kilometara dalje od epicentra ovako jaki potres osjeti. Sustav naših rasjeda, primjerice zagrebačkih, pa i petrinjskih nisu direktno povezani s ovim epicentralnim područjem, odnosno sa sustavom rasjeda na ovom području. Tako da direktno oni ne utječu jedan na drugi, rekao je seizmolog Krešimir Kuk.

Šteta od potresa ovisi o uvjetima tla
Hercegovački potres izazvao je manju štetu od onog na Banovini iako su bili sličnog intenziteta. Zašto?

– Jačina ovih potresa, odnosno magnitude su bile vrlo bliske. No, glavi je razlog što se radi o različitim karakteristikama tla, odnosno lokalnim uvjetima tla. Hercegovina ima čvršće, kompaktnije, stjenovitije tlo, jer je to krški reljef . Takvo tlo je bolje za gradnju potresima aktivnim područjima, jer su efekti manji. Na području Banovine imamo rastresito tlo, sedimentne slojeve, te smo tamo primijetili puno efekata pojačavanja tzv. amplifikacije, gdje se osnovna trešnja uzrokovana potresom pojačava upravo zbog karakteristika tla, pa su efekti na građevine ei ljude jači, poručio je Kuk.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zašto se ne može predvidjeti kada će se potres dogoditi?

Moderna seizmologija može odgovoriti na mnoga pitanja – pa i gdje će se potres dogoditi te koje će jakosti biti. No, na jedno ključno – kad će se dogoditi – još ne može.

Seizmolog Krešimir Kuk naglasio je kako je proces generiranja potresa, odnosno akumuliranja dovoljne količine energije, koja će se trenutno osloboditi, relativno dug.

Potrebno je određeno vrijeme da se generira i da se stvori neki jači potres i sam trenutak nastajanja potresa, čas kada će se ta energija trenutno osloboditi je vrlo malena u odnosu na ukupno vrijeme koje okarakterizirava rasjede.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Dakle, vjerojatno se to nikada neće moći precizno predvidjeti, zaključio je Kuk.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE