Saborska zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić poručila je u N1 Studiju uživo da će tek nakon što vidi prijedlog izmjena za smanjenje ovlasti predsjedniku RH, koji je jučer najavio ministar obrane Mario Banožić, odlučiti hoće li to podržati ili ne.
“Neozbiljno bi bilo da načelno komentiram prije nego što vidim same izmjene. Činjenica je da imamo loše zakonodavstvo i neusklađene ovlasti, ali prvo trebamo vidjeti o kakvim se izmjenama radi”, obrazložila je Selak Raspudić, kritizirajući krojenje zakona prema simpatijama.
“Zakoni se kroje da bi ostali, a ne zbog pojedinaca”, dodala je.
Smatra da zakoni trebaju biti napisani nedvosmisleno.
“Jedan od najvećih problema u RH je zakonodavni okvir. Mi u četiri godine izmijenimo toliko zakona koliko ih uopće imamo, odnosno jednom godišnje mijenjamo zakone koje smo prethodno donijeli”, kazala je.
Osvrćući se na izjavu ministra Marija Banožića koji je danas kazao da nije spominjao izmjene nego samo Zakon koji je donio Zoran Milanović i kojim su 2013. smanjene ovlasti Predsjednika, Selak Raspudić je kazala da uopće nije siguran o čemu govori.
“Ne zna koje su ovlasti predsjednika u zakonodavnom procesu. Istodobno, govori o poštivanju procedure koja je protuzakonita. Ako nešto poštujete, ne možete biti protuzakoniti. U kontradikciji je sam sa sobom. Neozbiljno je da kada imamo neke nedorečenosti u Zakonu o obrani, on ne može izaći s konkretnim prijedlozima”, rekla je.
“Vidimo da im je draže svađati se tko je Staljin, a tko Trocki, s obzirom da se očito međusobno brišu s fotografija i ostalih službenim događanja, što je bila ustaljena praksa u SSSR-u. Ovdje je samo pitanje tko je Staljin, a tko Trocki”, dodala je.
Interesi Hrvata u BiH
Kaže da je Plenkovićeva agenda o problemima Hrvata u BiH samo deklarativna jer u praksi se nije promijenilo ništa.
“Doći će novi izborni ciklus, a Hrvati u BiH i dalje neće postojati kao politička bića koja su uspjela izabrati svog predstavnika”, rekla je.
Istaknula je da su mnoge druge zemlje u prošlosti koristile veto za svoje interese, dok Hrvatska nije niti jednom do sada.
Selak Raspudić dodaje da bi ona prvo pokušala s tihom diplomacijom, a kada bi iscrpila sve druge opcije onda bi pokušali i s ovime.
> Čović: Ustavna reforma zbog vremenskog okvira u kojem će se održati izbori nije realna
Podsjetimo, intenzivni pregovori o izmjenama izbornog zakona, koji traju od sredine 2021., do sada nisu dali rezultate.
Izmjene su odbili bošnjački predstavnici, tako da će se skorašnji izbori u BiH, koji će najvjerojatnije biti 2. listopada 2022., očito održati bez promjene izbornog zakona, te će na taj način Bošnjaci Hrvatima opet izabrati njihovog predstavnika.
Milanović: “Finska i Švedska ne mogu u NATO dok se ne promijeni izborni zakon u BiH”
Podsjetimo, hrvatski predsjednik Zoran Milanović izazvao je niz reakcija kada je prije par dana rekao da Finska i Švedska ne mogu u NATO dok se ne promijeni izborni zakon u BiH.
“Hrvatski sabor ne smije ratificirati ničiji pristup NATO-u dok se ne promijeni izborni zakon u BiH”, naglasio je.
Milanović je novinarima rekao da se o ulasku Finske i Švedske u NATO može razgovarati, ali smatra to “vrlo opasnom avanturom”.
“Što se mene tiče, neka uđu u NATO, neka pikaju bijesnog medvjeda penkalom u oko. Ali dok se ne riješi pitanje izbornog zakona u BiH, dok Amerikanci, Englezi, Nijemci, ako mogu i hoće, ne natjeraju Sarajlije i Bakira Izetbegovića da promijene izborni zakon u idućih pola godine i ne daju Hrvatima temeljna prava, sabor ne smije ratificirati ničiji pristup u NATO”, rekao je hrvatski predsjednik.
Dan nakon te izjave poručio je: “Ili Zapad ili visoki predstavnik u BiH trebaju natjerati Sarajevo da prihvati izmjenu izbornog zakona u toj zemlji ili će Hrvatska blokirati put Finske i Švedske u NATO.”
Dodao je da tako brani vitalne hrvatske interese.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
