Sever: Hrvatsku napustilo 10% stanovnika, nedostatak radnika ‘krpa’ se uvozom stranaca

Foto: Fah

Usprkos pandemiji, zbog koje su puno ljudi vratilo u Hrvatsku, radnika nedostaje u turizmu, građevinarstvu i drugdje. Politika rasta konkurentnosti na potplaćenim radnicima Hrvatskoj se obila o glavu.

> Papa Franjo: Da bi budućnost bila dobra, potrebno je voditi brigu o obiteljima

> Hrvatska je u 7 godina izgubila 51 tisuću đaka: Prijeti nam demografski raspad

„Dajem tisuću kuna onome tko mi pronađe konobara!“ Vapaj je to jednog očajnog pulskog ugostitelja koji, iako je sezona već počela, a u gradu je sve više turista, traži školovane konobare koji će odraditi sezonu. Bez konobara je ostao jedno jutro jer se jednostavno, nakon burnije noći, nisu pojavili na poslu. A nove je teško pronaći, pa čeka radnike iz Srbije koji još uvijek rješavaju probleme s „papirima.“, javlja dw.com.

Iako su mnogi očekivali da će zbog korone domaćih radnika biti koliko hoćeš jer su se mnogi vratili kući s rada u inozemstvu, te da će poslodavci iskoristiti tu situaciju umanjujući njihova prava, dogodilo se suprotno. Kao i uoči pandemije 2019., i ove je godine na tržištu nestašica domaće radne snage.

Ministarstvo unutarnjih poslova od početka godine do 16. lipnja izdalo je 31.157 dozvola za boravak i rad državljana iz trećih zemalja, 13 posto više nego lani u istom razdoblju, ali i petinu manje nego preklani. Samo za djelatnost turizma i ugostiteljstva ove je godine izdana 4.191 dozvola.

Hrvatsku napustilo 10 posto stanovnika

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, za DW upozorava da je Hrvatska, kao i druge tranzicijske zemlje, svoju konkurentnost gradila na obespravljenim i slabo plaćenim radnicima.

„Takva je politika, osobito nakon ulaska Hrvatske u EU, dovela do značajnog iseljavanja stanovništva, posebno mladih, visokoobrazovanih i strukovno obrazovanih građana. Procjenjuje se da je Hrvatsku napustilo do deset posto stanovnika”, kaže Sever, iako statistike pokazuju nešto manji postotak jer se dio ljudi nije odjavio.

Ta se „rupa” neprestano krpa uvozom stranih radnika, dodaje on, što iz godine u godinu cementira cijenu rada i nestalne oblike ugovora o radu. A kombinacija zadržavanja niskih plaća i nesigurnih oblika potiče daljnje iseljavanje domicilnog stanovništva, tvrdi on.

„Iako se dio radnika zbog pandemije vratio u Hrvatsku, ipak je u pojedinim djelatnostima i dalje primjetan nedostatak radne snage, osobito u turizmu i ugostiteljstvu, graditeljstvu, a nedostaje i majstora poput elektroinstalatera i bravara. Od ožujka 2020. pa do kraja svibnja ove godine javne su vlasti kroz mjere potpore za očuvanje radnih mjesta uplatile više od 10,5 milijardi kuna za više od 680.000 radnika.

Mjerama je obuhvaćeno više od 120.000 obrtnika i poslodavaca”, objašnjava Sever. Za koronakrize sindikalisti su se susretali s raznim zloporabama nekih poslodavaca: od prisilnog slanja radnika na godišnji odmor, rada ljudi koje poslodavci vode na godišnjem, neuplaćivanja pripadajuće razlike između ugovorene plaće i uplaćene državne potpore, sve do umanjenja ugovorene plaće bez radnikove suglasnosti.

Upućivani su na rad od kuće bez dodatka ugovoru o radu, plaćanja povećanih troškova zbog takvog rada, nepoštivanja radnog vremena, neplaćenog prekovremenog rada od kuće, nabraja sindikalist.

Radna snaga iz Filipina i Meksika

Vlast je, objašnjava, pripremala i donošenje posebnog zakona po hitnom postupku kojim bi se u krizi van snage stavile neke odredbe Zakona o radu (ZOR) i važećih kolektivnih ugovora. No, zbog pritiska reprezentativnih nacionalnih sindikalnih središnjica, te solidarne potpore Međunarodne i Europske konfederacije sindikata te sindikalnih prosvjednih dopisa Europskoj komisiji, odustala je od toga.

> Hrvatska u sedam godina izgubila 51 tisuću učenika: ‘Ministar se nijednom nije osvrnuo na taj problem’

> Hrvatska sve više uvozi jeftinu radnu snagu, demografi upozoravaju: To je vožnja u rikverc

> (VIDEO) Demograf Akrap upozorava: ‘Poduzetnici moraju shvatiti da je uvozna radna snaga skuplja’

„Poslodavci kroz izmjene ZOR-a traže daljnju fleksibilizaciju sustava rada, a sindikati upravo obratno jer je fleksibilizacija sustava rada jedan od glavnih uzroka ovakvoga stanja u Hrvatskoj. Početak pregovora o izmjenama ZOR-a počeo je 23. lipnja, što neće biti ni lako ni brzo, a vlast predviđa da bi primjena novog zakona trebala početi od polovice iduće godine, napominje Sever.

Iako u Hrvatsku dolaze raditi ljudi iz Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije i Kosova, i njih je sve manje s obzirom da je i njima, kao i Hrvatima, isplativije otići u razvijenije zapadnoeuropske zemlje.

„Sve više stranih radnika dolazi u Hrvatsku putem posredničkih agencija iz Nepala, Filipina, Bangladeša, Kine, Indije, Rusije, Koreje, čak i Tajlanda, Meksika… Najviše se zapošljavaju u graditeljstvu, turizmu i ugostiteljstvu i nekim drugim uslužnim i pomoćnim poslovima. Nude im se jednake plaće koje se za iste poslove nude i domaćim. No, problem je u tome što domaći od takvih plaća ne mogu živjeti, a strani, koji dolaze iz sustava rada u kojem mjesečna prosječna plaća jedva dosegne 30 eura ili tek nešto više, ipak uspijevaju nešto poslati obiteljima”, objašnjava Sever.

Mnogi hoteli ostat će zatvoreni

Marina Cvitić, predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije (SIKD) , upozorava da bi ove sezone mnogi hoteli na Jadranu mogli ostati zatvoreni jer u njima neće imati tko raditi.

„Više od godine radnici su u neizvjesnosti: rijetki su radnici u turizmu koji su dobili više od šest punih plaća. Rijetki su sezonci koji su imali priliku raditi više od tri, četiri mjeseca. U takvih nesigurnim uvjetima, kad su krediti dolazili na naplatu, kad je, usprkos pandemiji, trebalo (pre)živjeti, u uvjetima kad su stalni radnici, u razdoblju kad nisu radili, dobivali 60 posto ili minimalnu plaću, iluzorno je bilo očekivati da će čekati da ih turističke kompanije pozovu. Posao su potražili u drugim djelatnostima“, za DW objašnjava Cvitić.

Neke su tvrtke, nastavlja, uz plaću počele isplaćivati neoporezive nagrade, od tisuću kuna naviše, a s nekim je sindikat dogovorio isplatu tijekom sezone u maksimalnom neoporezivom iznosu od 5.000 kuna. Ipak, još uvijek nema dovoljno radnika iz Hrvatske koji su spremni svoje obitelji napustiti za rad koji će trajati najviše tri mjeseca, objašnjava naša sugovornica.

Odgovornost za nedostatak kadrova, tvrdi, snose vlasnici kompanija i poslodavci, te Vlada. SIKD stoga traži hitan sastanak sindikata, poslodavaca, ministarstava turizma i rada, odnosno predstavnika Vlade radi donošenja dugoročnih i konkretnih mjera vezanih uz problematiku radne snage.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/dw.com