Hrvatska sve više uvozi jeftinu radnu snagu, demografi upozoravaju: To je vožnja u rikverc

Foto: Fah; fotomontaža: Narod.hr

Nakon što je uz COVID krizu izbio problem i s dugovima u zdravstvu, političari i stručnjaci iznijeli su spasonosno rješenje da nam treba 200 tisuća radnika više. No, nitko nije spomenuo kakve to radnike trebamo i kako do njih doći jer samo uvozimo jeftinu radnu snagu koja s minimalnim doprinosima neće pomoći održivosti zdravstvenog i mirovinskog sustava, navodi Večernji list.

Samo 362 s fakultetom!?

Hrvatska s manje od 4 milijuna ljudi ima 1,2 milijuna umirovljenika, 1,5 milijuna osiguranika te 152.681 nezaposlenog. Hrvatska je, prema Eurostatu, prije pandemije bila šesta u EU po broju odobrenih dozvola za strance s obzirom na broj stanovnika. Na svakih 1000 stanovnika 2019. izdali smo 12 dozvola za strance. U Hrvatskoj je krajem godine bilo 71 tisuću radnika iz trećih zemalja, a od 1. siječnja do 9. travnja 2021., prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, zatraženo je 13.015 mišljenja za dozvolu za boravak i rad stranih radnika te ih je izdano 7779.

Za njih 2629 dano je negativno mišljenje, dok su ostali zahtjevi poslodavaca u proceduri. Od ove godine nema više kvota, poslodavci mogu uvesti radnika koliko god im treba, ali samo ako ih nema na našem tržištu rada. Dobro bi bilo da kao razvijene zemlje uvozimo i obrazovane, što nije slučaj. I ove godine najviše smo uvezli zidara (1010), radnika na visokogradnji/niskogradnji (1285), tesara (655), fasadera (388), armirača (386), vozača (317), montera građevinskih elemenata (307). Slijede keramičari, vozači, elektroinstalateri, zavarivači, bravari, soboslikari, pekari, čistači… Kad je lani MUP dostavljao Večernjem listu podatke za 21.209 stranaca, gotovo polovica imala je srednju školu, a ostali KV i nižu spremu, a samo 362 bila su s fakultetom.

Hrvatskoj trebaju obrazovani radnici s plaćama čak većim od prosječne

Demograf Stjepan Šterc napominje da je za održivost zdravstvenog i mirovinskog sustava ključna zaposlenost domicilnog stanovništva, povratak iseljenika i selektivna imigracijska politika.

“Doprinosi iz minimalaca stranih radnika neće pokriti dugove u zdravstvu. Nama trebaju obrazovani s plaćama čak većim od prosječne za održivi zdravstveni i mirovinski sustav, a ne radnici na minimalcu i s malim plaćama. Nemamo razvojnu politiku, ni jednu ozbiljniju reformu, a nismo usmjerili ni poticajne porezne modele prema opustošenim i rijetko naseljenim područjima da bismo u njima zadržali i u njih privukli novo stanovništvo”, kaže Šterc.

Niskokvalificiranim radnicima zdravstveni i mirovinski sustav ne može se održavati

Demograf Marin Strmota ističe da nemamo useljeničku politiku pa nam je pri uvozu radnika nit vodilja stanje na tržištu rada koje traži niskokvalificirane radnike.

“Ne možemo razvoj zemlje temeljiti samo na građevini i turizmu. Te djelatnosti traže niskokvalificirane radnike kojima se zdravstveni i mirovinski sustav ne može održavati. Zdravstveni sustav nećemo spasiti minimalnim doprinosima niskokvalificirane radne snage. To je vožnja u rikverc. Treba stvoriti pozitivno okružje za povratak iseljenika iz posljednjeg EU vala, a jedino gdje sad vidim mogućnost privlačenja obrazovanih radnika su informatičke tvrtke i tvrtke poput Rimčeve. Digitalnim nomadima, ljudima visoke platežne moći, treba što brže omogućiti da ovdje mogu raditi, živjeti i trošiti. Portugal je u COVID krizi od jednog mjesta na obali stvorio digitalno selo. Cijeli svijet prilagođava se 4. industrijskoj revoluciji u kojoj će informatički svijet trebati sve više obrazovanih, no pitanje je kako ćemo se mi tome prilagoditi”, kaže Strmota za Večernji list.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Večernji list