Sindikati: Novi paket mjera dovest će do rasta inflacije

Na novi paket mjera reagirali su i oporbeni saborski zastupnici, sindikati i udruge. Oporba smatra da će nove mjere dovesti do rasta inflacije. Doći će do pogoršanja statusa građana kojima će ionako skupi hrana i energenti dodatno poskupjeti, tvrde.

Rast cijena energenata direktno povećava inflaciju i opterećuje građane, dok poduzetnici i dalje nemaju potpore za smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta. HUP i HGK pozivaju na postupno ukidanje subvencija, ulaganja u modernu energetsku infrastrukturu i kompenzacijske mehanizme za opskrbljivače, kako bi se osigurala konkurentnost industrije i dugoročna energetska održivost.

Bez ulaganja u mrežu i zelenu tranziciju, Hrvatska riskira zaostatak u razvoju novih industrija i gubitak prilike za podizanje životnog standarda. Ključno je usmjeriti potpore samo socijalno najugroženim skupinama i strateški podržati gospodarstvo.

>Vlada donijela novi paket mjera pomoći: Rasti će cijene plina i struje

Kada god i za jedan cent rastu cijene energenata, multipliciraju se sve ostale cijene

– Očekivali smo svi puno veće motorno gorivo u one koji su nosivi stup društva, to su poduzetnici. Istina je da će ove mjere njima možda dobro doći, možda su oni u cijeloj ovoj priči najbolje prošli i neka su. Međutim, ovo smanjivanje možda je najava svega onoga što će njih dočekati sljedeće godine, to je da neće imati nikakvu subvenciju u bilo kakvom vidu vlastitoga poslovanja. Dok s druge strane, Vlada apsolutno ništa ne radi u ozbiljnom procesu ukidanja ili dokidanja fiskalnih, parafiskalnih i svih ostalih nameta koji opterećuju hrvatsko poduzetništvo, rekao je Ante Kujundžić, Most.

– Kada god i za jedan cent rastu cijene energenata, multipliciraju se sve ostale cijene, i to će nažalost, kao što je i u praksi bilo dosad, i u ovom slučaju podići razinu inflacije i nadalje opteretiti građane. Znači, ne samo da će plaćati skuplje energente nego će svi ostali proizvođači, trgovci, iskoristiti taj svoj dodatni trošak da ga preliju na građane, odnosno radnike, rekao je Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

– Ja jako volim kad premijer govori o prosječnim cijenama jer to znači – uzet ćemo ljetnu i zimsku cijenu plina pa ćemo to staviti u prosjek, a zapravo sad dolazi zimska cijena. Prema tome, ja savjetujem umirovljenicima da ako žele nešto uštediti neka kupe malo više deka jer jedino će na taj način uštedjeti na grijanju, rekla je Višnja Stanišić, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

HUP za jasnu strategiju izlaska iz subvencija te ulaganja u energetsku infrastrukturu

Potrebna je jasna strategija izlaska iz subvencija i ulaganja u modernu energetsku infrastrukturu, poručila je u utorak Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), u osvrtu na deveti paket Vladinih mjera pomoći građanima i gospodarstvu.

HUP se, kako se navodi, zalaže za postupni povratak na tržišne uvjete odnosno izlazak iz državnih mjera subvencioniranja cijena električne energije. Ključno je, kažu poslodavci, zaštititi socijalno najugroženije građane, ali i osigurati kompenzacijske mehanizme za opskrbljivače koji su godinama nosili teret regulacije, kao i konkurentne uvjete za gospodarstvo.

– Naša je poruka jasna – socijalna politika ne može se voditi ograničavanjem tržišta jer je cijena takve politike previsoka za sve aktere tržišta. Ključno je stoga donositi ciljane mjere kako bi subvencije bile usmjerene skupinama građana ili sektorima u gospodarstvu kojima je pomoć nužna, poručio je HUP.

Pritom podsjeća da veliki potrošači već dvije godine plaćaju tržišnu cijenu električne energije, u prosjeku 12 posto višu nego većina velikih potrošača u EU-u, što direktno potkopava njihovu konkurentnost.

Stoga je nužno hitno ispraviti i rijetko viđenu anomaliju, da industrija u Hrvatskoj plaća višu cijenu električne energije od kućanstava, kažu poslodavci.

– Dok država štiti građane kroz jednu od najnižih tarifa u EU-u, lani su veliki potrošači plaćali 12,7 posto višu cijenu od europskog prosjeka. Time se slabi konkurentnost industrije, smanjuje investicijski kapacitet HEP-a, a subvencionirane cijene dodatno smanjuju motivaciju kućanstava za energetsku učinkovitost i ulaganja u modernija rješenja, naveli su iz HUP-a.

>Hrvatska druga u eurozoni po rastu inflacije

Bez ulaganja u energetiku nema moderne industrije ni snažnog gospodarstva

Direktna posljedica dugotrajnog zamrzavanja cijena je zastoj ulaganja investitora u modernizaciju mreže, ključnog preduvjeta konkurentnosti gospodarstva u energetskoj i tehnološkoj tranziciji, kazali su iz HUP-a te naglasili kako bez ulaganja u energetiku nema ni moderne industrije ni snažnog gospodarstva.

Podsjećaju i kako projekti obnovljivih izvora vrijedni 2,6 milijardi eura i kapaciteta preko 2.600 MWh već tri godine čekaju na HERU i donošenje odluke o metodologiji određivanja cijene priključka, što je nedopustivo.

Za provedbu zelene tranzicije i širenje domaće industrijske baze, smatraju u HUP-u, presudna su ulaganja u modernu i otpornu elektroenergetsku mrežu, procijenjena na 33,8 milijardi eura do 2030. godine.

Iznijeli su i podatak kako je više od 50 posto postojeće mreže već zastarjelo, što dodatno naglašava hitnost ulaganja.

Stagnacija privatnih ulaganja u energetsku infrastrukturu

Iz HUP-a ističu i ogroman jaz u financiranju zahtjeva za hitno korištenje EU-ovih fondova i mobilizacije privatnih ulaganja. Bez toga će, smatraju, Hrvatska propustiti priliku za integraciju novih industrija poput zelenog vodika, baterijskih tvornica, električnih vozila i pametnih mreža, ključnih za energetsku tranziciju i osiguranje konkurentnosti.

Hrvatska, kako su naveli, bilježi stagnaciju privatnih ulaganja u energetsku infrastrukturu, dok globalno ona rastu rekordnim tempom na 370 milijardi američkih dolara u 2024. godini.

Nepredvidivo regulatorno okruženje, kašnjenje strateških odluka i ograničeno tržišno natjecanje blokiraju investicije u Hrvatskoj, a poseban problem je, kažu u HUP-u, izostanak ulaganja u prijenosnu infrastrukturu te kašnjenje 10-godišnjeg plana razvoja mreže, što ugrožava sigurnost opskrbe i sprječava planiranje modernih energetski intenzivnih industrija.

Iz HUP-a ističu kako podržavaju postupno smanjivanje neselektivnog subvencioniranja kućanstava, uz zadržavanje zaštite samo za socijalno najugroženije skupine i uvođenje kompenzacijskih mehanizama za opskrbljivače, koji posluju pod regulacijom.

Samo tako, kako su naveli, Hrvatska može otvoriti prostor tržišnim cijenama električne energije, mobilizirati investicije i osigurati funkcionalan, predvidiv i održiv energetski sustav.

– Ako Hrvatska želi zadržati korak s rastućim energetskim potrebe koje donosi digitalizacija i umjetna inteligencije, mora hitno otvoriti put privatnim ulaganjima, modernizirati mrežu i omogućiti razvoj novih industrija. U protivnom, izgubit ćemo priliku za jačanje konkurentnosti, ubrzanje zelene tranzicije i podizanje životnog standarda, poručili su iz poslodavačke udruge.

>U Hrvatskoj najveći rast cijena nekretnina u EU; evo gdje su cijene pale

HGK podržava postupno ukidanje subvencija i povratak na tržišne uvjete

U HGK očekuju da će postupno ukidanje subvencija smanjiti fiskalni pritisak na državni proračun, istodobno izbjegavajući iznenadni udar na građane i gospodarstvo.

Poznato je da subvencije iskrivljuju tržišne cijene i potiču prekomjernu potrošnju energije pa se njihovim popuštanjem otvara za put za dugoročna rješenja, kao što su ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, istaknuli su iz HGK.

Navode i kako je potrebno raditi na dugoročnim rješenjima – kako osigurati otpornost i konkurentnost prerađivačke industrije s obzirom na troškove energije, rada i potrebna ulaganja u tranziciju. Kako se Vladine mjere potpore postupno ukidaju, nužno je, kažu u Komori, osigurati alternativne mehanizme koji neće biti usmjereni samo na kratkoročno rasterećenje, već na ulaganja u otpornost, produktivnost i održivost industrije.

Iz HGK napominju kako njihovi prijedlozi predstavljaju okvir za takve mjere i trebali bi biti integrirani u buduće politike kako bi hrvatska prerađivačka industrija mogla dugoročno zadržati konkurentnost na domaćem i međunarodnom tržištu.

Naime, Hrvatska gospodarska komora je, kako su podsjetili, u cilju povećanja konkurentnosti prerađivačke industrije ljetos predložila, između ostalog, niz mjera kako bi se ublažio utjecaj visokih cijena energenata. Sugerirali su potpore za sektor ETS-a (sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova) i to energetski intenzivnim proizvođačima, ulaganje u korištenje obnovljivih izvora energije, uvođenje sustavnog praćenja i upravljanja potrošnjom energije te razvoj tržišta optimizacije proizvodnje i potrošnje električne energije.

Doprinos je to izradi politika i mjera koje će se financirati iz nacionalnih izvora s ciljem stvaranja poticajnog poslovnog okruženja i veće konkurentnosti, naveli su.

– Uvjereni smo da će postupno ukidanje subvencija, uz nastavak ciljanih mjera za siromašnija kućanstva i uvođenje mjera za pomoć industriji i poduzetništvu, biti gospodarski opravdano i društveno pravednije, istaknuli su iz HGK, prenosi HRT.

Izvor: narod.hr/HRT