Sjednica Vlade: O čemu se sve odlučivalo?

Vlada je u četvrtak prihvatila nacrt prijedloga zakona o potvrđivanju ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji, kojim se ostvaruje pravni preduvjet približavanja Hrvatske eurozoni.

Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji, poznat i kao ‘fiskalni’ pakt, u EU je na snazi od siječnja 2013. godine, a donijet je s ciljem stabilizacije eurozone i jačanja proračunske discipline vlada nakon dužničke krize u 2010. godini.

Po riječima ministra financija Zdravka Marića, današnjim prihvaćanjem nacrta tog prijedloga zakona ostvaruje se prvi pravni preduvjet približavanja Hrvatske europodručju i monetarnoj uniji.

“Hrvatska je protekle dvije godine dosegnula dosta visoki stupanj realne konvergencije, uz već tradicionalnu stabilnost cijena i tečaja. Protekle dvije godine godine zabilježeno je i značajno poboljšanje rezultata javnih finacnija, što je također poznati uvjeti za samo uvođenje eura”, rekao je Marić te dodao da je prije samog formalnog ulaska u eurozonu potrebno ući u tečajni mehanizam (ERM II).

Pojasnio je da ovim ugovorom Hrvatska preuzima obveze koje proističu iz glave pet tog ugovora, a koji se odnose na sudjelovanje na sastancima na vrhu država europodručja. Tako će najmanje dva puta godišnje predsjednik Vlade RH biti na tim sastancima na kojima će se raspravljati o konkurentnosti džrava članica, izmjenama i novim pravilima koja će se primjenjivati na europodručje  i specifičnim pitanjima koji se odnose na provedbu ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju.

‘Fiskalni pakt’ definira uvjete koje moraju ispuniti članice eurozone u vezi njihove proračunske politike. Ostale države EU-a mogu sudjelovati ako žele, a od 28 država EU-a, samo Češka, Hrvatska i Ujedinjena Kraljevina nisu dosad potpisale sporazum.

Taj ugovor podupire reformirani Pakt o stabilnosti i rastu, prema kojemu proračunski deficit ne smije biti veći od 3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a javni dug mora biti ispod 60 posto BDP-a.

Međuvladin sporazum ima tri glavna cilja, a prvi je da državni proračun budu uravnotežen ili u plusu. Kako bi poštovale to “pravilo uravnoteženog proračuna”, države moraju održavati strukturni deficit na 0,5 posto BDP-a ili ispod toga.

Vlade moraju uvesti automatski korektivni mehanizam kojega aktivira bilo koje odstupanje od pravila uravnoteženog proračuna. To znači da se korektivne mjere poduzimaju automatski ako proračun odstupa od planiranog.

Države mogu privremeno biti izuzete iz pravila uravnoteženog proračuna u iznimnim okolnostima, kao što je teška gospodarska kriza. Nadalje, ako je javni dug neke države znatno ispod referentne vrijednosti iz Pakta o stabilnosti i rastu od 60 posto BDP-a, toj se državi može odobriti veći strukturni deficit do 1 posto BDP-a.

Državama EU-a može se suditi pred Sudom Europske unije ako ne zadovolje te uvjete. Sud može uvesti financijske sankcije državama koje ne poštuju njegove odluke.

Drugi je cilj ‘fiskalnog pakta’ poboljšati utjecaj preporuka Europske komisije kada proračunski deficiti država u eurozoni postanu preveliki. Međuvladin sporazum obvezuje zemlje EU-a, tijekom glasovanja u Vijeću EU-a, na usvajanje nepromijenjenih prijedloga i preporuka Komisije o proceduri prekomjernog deficita.

Treći je cilj poboljšati koordinacije nacionalnih gospodarskih politika. Međuvladin sporazum od vlada zahtijeva da unaprijed prijave Komisiji i Vijeću EU-a svoje planove zaduživanja. Uz to, međusobno moraju unaprijed raspraviti i koordinirati svoje planove za veće gospodarske reforme.

Prvi korak na putu prema eurozoni je ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za euro. Pri ulasku u ERM II utvrđuje se centralni paritet buduće zamjene nacionalne valute eurom, ali tržišni tečaj domaće valute do uvođenja eura može fluktuirati široko, +/-15 posto.

Zemlja kandidatkinja za euro u ERM II mora ostati najmanje dvije godine prije zamjene.

Vlada je u četvrtak prihvatila prijedlog zakona o potvrđivanju ugovora između hrvatske i kazahstanske vlade o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak, a kako je istaknuo ministar financija Zdravko Marić, on će zasigurno biti poticaj stranim ulaganjima u Hrvatsku.

Ugovorom, koji je potpisan ove godine, uređuju se načini izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka i dobiti te se osiguravaju olakšice pri oporezivanju svih vrsta prihoda, stvaraju se uvjeti za povećanje razmjene dobara i usluga te gospodarskih aktivnosti između dviju država.

Hrvatskim građevinskim i sličnim poduzećima omogućuje se da ne plaćaju porez na dobit u Kazahstanu, ako ti radovi traju kraće od 12 mjeseci.

Isto tako, hrvatskim tvrtkama koje pružaju usluge omogućuje se da ne plaćaju porez na dobit u Kazahstanu, ako se takve usluge pružaju kraće od 6 mjeseci u bilo kojem 12 mjesečnom razdoblju.

Također se omogućuje hrvatskim društvima koja obavljaju međunarodni prijevoz robe plaćanje poreza na ostvarenu dobit u Hrvatskoj, snižavaju se stope za pasivni dohodak u odnosu na postojeće stope propisane domaćim zakonima, kamate se oporezuju stopom od 10 posto bruto iznosa kamate, kao i naknade za autorska prava.

Postupak zajedničkog dogovaranja predstavlja mogućnost da se o svakom nastalom problemu ili prijetećem slučaju dvostrukog oporezivanja nadležna tijela država izravno dogovaraju, a razmjena obavijesti predstavlja efikasno sredstvo u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza, navodi se u obrazloženju prijedloga zakona.

To predstavlja nastavak rada na ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, s obzirom da je u listopadu Vlada u Sabor na potvrđivanje uputila zakonske prijedloge kojima bi se potvrdili ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Kosovom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Ministar Marić kazao je da su ugovorom postignute brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta prihoda, kao i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga te povećanje stupnja ukupne gospodarske aktivnosti obiju država.

“Obzirom na brojna rješenja koja su predviđena ugovor će sigurno biti poticaj stranim ulaganjima u Republiku Hrvatsku, međusobnoj razmjeni dobara i usluga te će stoga utjecati i na povećanje ukupne gospodarske aktivnosti obiju zemalja”, poručio je Marić.

Vlada je u četvrtak odobrila državno jamstvo od 32 milijuna eura u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) ili drugih poslovnih banaka, a u svrhu osiguranja izgradnje broda u tvrtki Hrvatska brodogradnja Trogir.

Državno jamstvo izdaje se za osiguranje povrata avansa naručitelju Kermas International Limited sa sjedištem na Malti, čiji je osnivač i generalni direktor Danko Končar.

Hrvatska brodogradnja Trogir, koje je ovisno društvo Brodotrogira, 27. rujna ove godine je s tvrtkom Kermas International sklopila ugovor za gradnju putničkog broda za ekspedicijska putovanja. Brod je dužine 80 metara i kapaciteta 40 putnika, a ugovorena je isporuka broda 30. studenoga 2019. godine.

Ugovor o gradnji broda u dijelu predviđene dinamike naplate vrlo je povoljan za brodogradilište, s obzirom na planirane avansne uplate kupca u visini 80 posto od ugovorene cijene broda, što čini 84 posto ukupnih troškova gradnje.

Ostatak nedostajućih sredstava do ukupnih troškova gradnje u iznosu od 6 milijuna eura brodogradilište planira osigurati kreditima za premoštenje financiranja bez državnog jamstva i odgođenim plaćanjem dobavljačima materijala i usluga.

Kako je naveo ministar financija Zdravko Marić, temelj za predmetni zahtjev Hrvatske brodogradnje Trogir za izdavanje državnih jamstava sadržan je u programu restrukturiranja Brodotrogira, kao i u ugovoru o prodaji i prijenosu dionica Brodotrogira.

Time je definirana obveza Republike Hrvatske da se, temeljem zahtjeva društva Brodotrogir ili ovisnog društva, uz uvjet da se ispune određeni kriteriji, donese odluka o izdavanju državnog jamstva za osiguranje avansnih uplata kupaca za novogradnje, sve dok se ne dosegne ukupni iznos od 20 milijuna kuna ekvivalenata državne potpore sadržane u tim jamstvima.

Osnovano Inovacijsko vijeće za industriju

Vlada je u četvrtak donijela i odluku o osnivanju Inovacijskog vijeća za industriju, koje bi imalo 21 člana, a za predsjednika tog vijeća imenovala Marija Antonića, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Premijer Andrej Plenković izrazio je nadu da će rad tog vijeća potaknuti inovativnost hrvatske industrije.

Osnivanje tog vijeća u skladu je s ranije prihvaćenom strategijom poticanja inovacija u razdoblju od 2014. do 2020. i ono je odgovorno za upravljanje provedbom te strategije.

Vijeće imenuje Vlada, a članovi Vijeća su, među ostalim, predstavnici tijela državne uprave koja su operativno odgovorna za provedbu strategije, predstavnici znanstveno-istraživačkih institucija te istaknuti znanstveni stručnjaci i istraživači.

Ranije prihvaćenom Strategijom pametne specijalizacije 2016.-2020. definiran je strateški i upravljački okvir za unaprjeđenje nacionalnog inovacijskog sustava i zadaci Inovacijskog vijeća.

Tako su zadaci Vijeća, među ostalim, koordinacija i usmjeravanje operativne provedbe utvrđenih prioriteta i mjera strategije kroz davanje preporuka i donošenje odluka o provođenju nacionalnih inovacijskih prioriteta, predlaganje mjera za poboljšanje inovacijskog sustava, kao i donošenje preporuka vezanih za poboljšanje i revidiranje ciljeva i prioriteta inovacijske politike.

Vlada je u četvrtak izmijenila Uredbu o plaćama policijskih službenika kojom se povećavaju koeficijenti za policajce sa srednjom stručnom spremom, interventnoj i specijalnoj policiji, a izmjenom Uredbe o unutarnjem ustrojstvu MUP-a napravljen je preustroj u upravama za poslove kriminalističke policije, forenzička ispitivanja i vještačenja te europske i međunarodne poslove.

Izmjenom Uredbe o plaćama policijskih službenika usklađuje se plaća policijskih službenika sa srodnim službenicima, primjerice pravosudnih policajaca Ministarstva pravosuđa. Tako se, primjerice, za policijske službenike, policijske službenike za graničnu kontrolu, policijske službenike za zaštitu granice, policijske službenike-mornare koeficijent složenosti poslova s 0,800 povećava na 0,850.

Za vođe interventne grupe, policijske službenike-prometne motocikliste i vođe specijalističke grupe specijalne policije koeficijent složenosti poslova se povećava s 0,825 na 0,850.

Za radna mjesta koeficijenta složenosti poslova 0,776, kao što su policijski službenik specijalne policije, policijski službenik interventne policije, policijski službenik za naoružanje i opremu te druga radna mjesta s takvim koeficijentom, koeficijent se povećava na 0,800. Predloženo povećanje koeficijenata obuhvatit će oko 7600 policijskih službenika, a novac je osiguran u sklopu proračuna MUP-a.

Izmjenama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu MUP-a se radi postizanja veće funkcionalnosti, rukovođenja i obavljanja poslova u Upravi kriminalističke policije ustrojava služba kibernetičke sigurnosti, koja nastaje iz dosadašnjeg odjela za visokotehnološki kriminalitet. Ona se osniva na nacionalnoj razini, u Ravnateljstvu policije, a u idućem razdoblju ustrojit će se i na regionalnoj razni, u svim policijskim upravama, kazao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Centar za forenziku “Ivan Vučetić” kao samostalna jedinica MUP-a

Centar za forenzična ispitivanja i vještačenja “Ivan Vučetić” više neće biti unutar Ravnateljstva policije, već će biti samostalna jedinica u statusu samostalnog sektora u MUP-u, a razlog tomu je potreba da se promijeni gledište na forenziku i drukčiji pristup u kontekstu njezinog organizacijskog smještaja unutar državnog aparata, rekao je Božinović.

“Neosporno je da je za obradu događaja kaznenog djela i izuzimanje materijalnog traga nadležna kriminalistička policija, međutim pretvorba materijalnog traga u dokaz i njegovo tumačenje unutar Ravnateljstva nosi određene prijepore prije svega vezane uz buduće ocjene pristranosti”, dodaje ministar.

Novina je i ustroj samostalnog sektora za europske i međunarodne poslove, a radi povećanja efikasnosti i postizanja ekonomičnosti, jer su u ovome trenutku ti poslovi razdijeljeni po dosta organizacijskih jedinica unutar MUP-a.

Vlada je na sjednici dala i suglasnost za povlačenje Hrvatske iz Konvencije Centra za provedbu zakona u jugoistočnoj Europi i Protokola o povlasticama i imunitetima Centra za provedbu zakona u jugoistočnoj Europi, a Božinović objašnjava kako je zaključeno da je rad Centra ostvario skromne rezultate te je u skladu s tim procijenjeno da oni ne odgovaraju prioritetima Hrvatske i ne opravdavaju daljnje članstvo.

Hrvatska Vlada uredbom je regulirala naknade koje će se plaćati prilikom kupovine rabljenih automobila, što će značiti i manja davanja u slučaju kupnje takvog vozila, a upravna se pristojba više neće plaćati za potvrde, obrasce i druge javne isprave koje se izdaju elektroničkim putem u sustavu ePorezna. 

Ministar financija Zdravko Marić podsjetio je kako je Vlada još kod donošenja porezne reforme poručila da joj je cilj pojednostavljenje i administrativno rasterećenje posebice kada su u pitanju građani.

U tom je kontekstu spomenuo i prije desetak dana donesene izmjene i dopune Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, kojima je, uz olakšavanje postupka prijenosa rabljenih vozila, regulirano i da će se prilikom kupnje takvih vozila plaćati naknada odnosno upravna pristojba umjesto dosadašnjeg posebnog poreza (trošarine).

Do sada se, naime, prilikom kupnje rabljenog vozila plaćao posebni porez ovisno o vrijednosti auta (pet posto tržišne cijene), dok će se od 1. siječnja 2018. godine plaćati upravna pristojba i to prema snazi motora (u kilovatima ili kubičnim centimetrima) i starosti automobila.

Sam iznos upravne pristojbe Vlada je regulirala danas donesenom uredbom o dopuni Uredbe o tarifi upravnih pristojbi, a ta će se pristojba kretati od jedne kune po kilovatu (KW) za automobile starosti od 21 do 30 godina do 50 kuna po KW za automobile do jedne godine starosti.

“Procjenjuje se da će na godišnjoj razini to značiti smanjenje prihoda za oko sto milijuna kuna, što je praktično prepolavljanje iznosa iz prošle godine”, kazao je ministar financija.

Podsjetio je i da je izmjenama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, koje će stupiti na snagu početkom iduće godine, pojednostavljen postupak prijenosa vlasništva te će se upravna pristojba plaćati u tijelu nadležnom za registraciju.

Sada promjena vlasništva nad rabljenim vozilom uključuje tri-četiri koraka – kod javnog bilježnika ovjerava se potpis na kupoprodajnom ugovoru, u ispostavi Porezne uprave se izdaje rješenje o razrezu poreza koji se plaća u baci, pošti, Fini i sl., a potom se u MUP-u obavlja prijenos vlasništva. Prema izmjenama Zakona za to će ubuduće trebati samo jedan korak jer će se upravna pristojba plaćati u trenutku registracije, podsjetio je Marić, dodajući kako je iznos upravne pristojbe unaprijed poznat i utvrđen u tablici odnosno uredbi koju je danas donijela Vlada.

Smanjenju administrativnog opterećenja građana i poduzetnika treba pridonijeti još jedna novina Uredbe – oslobađanje od plaćanje upravne pristojbe za potvrde, obrasce i druge javne isprave koje se izdaju elektroničkim putem u sustavu ePorezna.

Naime, sada se na zahtjeve za takve potvrde ili obrasce ne plaća pristojba, ali se na same potvrde plaćala pristojba oko 20 kuna, dok bi po novome potvrde, obrasci i druge javne isprave koje se izdaju u sustavu ePorezna bili oslobođeni pristojbe.

Namjera nam je jako povećati postotak komunikacije s poduzetnicima elektroničkim putem, cilj nam je to povećati na oko 90 posto, istaknuo je ministar financija.