Socijalni radnici o slučaju na Pagu: ‘Nepravedno je odgovornost pripisati stručnjacima jednog sustava’

Foto: Fah

Hrvatska komora socijalnih radnika objavila je priopćenje u vezi stravičnog događaja na Pagu kada je Josip R. bacio svoje četvero djece s balkona na Pagu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istaknuli su kako je nepravedno svaljivati odgovornost za zločine korisnika socijalne skrbi na radnike koji, kako navode, nisu nadležni za procjene uzroka ponašanja.

> Zakazano suđenje ocu koji je malodobnu djecu bacio s balkona: Mogao bi dobiti najveću kaznu ikad izrečenu u Hrvatskoj

> Zaključena istraga: ‘Otac koji je svoju djecu bacio s balkona na Pagu nije bio neubrojiv’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Tragedija u Pagu: Nakon što je otac bacio četvero malodobne djece s balkona, djevojčica završila u komi

> Obitelj, u kojoj je otac bacio četvero malodobne djece s balkona, godinama bila pod nadzorom Centra za socijalnu skrb?

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Nekolicina medija je nedavno objavila kako je počinitelj nasilja u obitelji na štetu svoje djece na Pagu u trenutku počinjenja kaznenog djela prema nalazima tima vještaka bio smanjeno ubrojiv zbog duševnih smetnji. Zbog toga moguće neće dobiti maksimalnu kaznu do 50 godina zatvora. Dakle, počinitelj nasilja s Paga je osoba u potrebi kojemu je zbog teške dijagnoze potrebna pomoć sustava zdravstva.

U interesu javnosti, HKSR želi ponovno skrenuti pažnju i izraziti zabrinutost da je krajnje opasno i nepravedno odgovornost za radnje korisnika socijalne skrbi pripisati stručnjacima koji rade u sustavu! Ljudsko ponašanje se vrlo teško može predvidjeti i kontrolirati. Kad se radi o promjenama ponašanja uslijed zdravstvenih razloga, socijalni radnik NIJE stručnjak zadužen za procjenu uzroka ponašanja!

To je moguće mogao primijetiti njegov liječnik – ukoliko mu se javio, njegova supruga, radna okolina, susjedi, prijatelji i ostali. U tom smislu od strane medija nije izvještavano. Ako se počinitelj nasilja nije bitno drugačije ponašao nego ranije, ako nije ni s kim razgovarao o svojim problemima, možda nitko nije niti primijetio. Koliko je osoba iz okoline spremno aktivno reagirati u takvoj situaciji? Koliko bi osoba prijavilo sumnju da njihov kolega, suprug, susjed pokazuje znakove duševnih smetnji?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svakodnevno socijalni radnici susreću osobe koje imaju duševne smetnje, a koje su prijavljene zbog nasilja u obitelji, čiji liječnici smatraju kako njihovo ponašanje nije uzrokovano psihičkom bolesti te nije potrebno liječenje, barem ne prisilno liječenje. Socijalni radnici rade sa starijim, nemoćnim i osobama s duševnim smetnjama kod kojih je došlo do progresije duševnog oboljenja te ne mogu naći mjesta u bolnicama za njihovo liječenje niti smještaj, a isti više ne mogu samostalno živjeti. Iz sličnih razloga ubijeno je dvoje naših kolega od strane osobe s duševnim smetnjama u Centru za socijalnu skrb Đakovo – neadekvatne međuresorne suradnje!

Socijalna skrb je sustav koji je prihvatio odgovornost te ispitao valjanost poduzetih mjera kroz stručni nadzor. Stavljajući krivnju na jedan sustav, događa se kako se ne otvara pitanje odgovornosti ostalih sustava zaštite. Sistemska rascjepkanost koordinirane brige o ljudima uzima već duže vrijeme svoj danak. Stalno predlažemo suradnju i zajednički rad svih sustava jer je to jedini ispravni put najbolje zaštite korisnika. Upravo zato, pozivamo sve dionike koji skrbe o svim našim zajedničkim korisnicima na suradnju i aktivan pristup u brizi za pojedince i obitelji.

Dosadašnji način izvještavanja većinom je temeljen na pripisivanju isključive odgovornosti sustavu socijalne skrbi, ponajviše socijalnim radnicima, ne uzimajući u obzir stvarnu nadležnost socijalnih radnika u pojedinim slučajevima i ovisnost o spremnosti drugih sustava na suradnju. Navedenim postupanjem medija napravljena je teško popravljiva šteta socijalnim radnicima, a posredno time i korisnicima o kojima skrbimo!

Stoga pozivamo medije na suradnju u smislu utvrđivanja istinitih i stvarnih činjenica odmaknutih od senzacije kao pozitivnog pomaka u izgrađivanju humanijeg društva što našim profesijama i jest zajednička zadaća! Napominjemo kako majka, djeca i teško bolestan otac u ovom slučaju i nadalje trebaju pomoć zajednice i svih sustava koji se bave zaštitom te tražimo od medija da ih zaštite od daljnje estradizacije!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S poštovanjem,

Predsjednik HKSR-a

mr. sc. Antun Ilijaš, diplomirani socijalni radnik”, stoji u priopćenju Hrvatske komore socijalnih radnika.”

Podsjetimo, otac (54) s Paga optužen je za kazneno djelo četverostrukog pokušaja ubojstva, u kvalificiranom obliku jer je riječ o djeci, te ga, kako se radi o stjecaju više djela, očekuje možda 50 godina zatvora, dosad najveća kazna izrečena u Hrvatskoj, javlja Slobodna Dalmacija.

Kakvu će kaznu na koncu i dobiti, ovisi o odluci suda, no sigurno je da će ulogu pri njezinu odmjeravanju imati i činjenica da je prilikom počinjenja kaznenog djela bio smanjeno ubrojiv jer dulje vrijeme ima psihičkih poteškoća. Rezultati toksikološke analize pokazali su da je u trenutku počinjenja zločina bio pod utjecajem lijekova za smirenje, a u krvi nije imao alkohola.

Oca, koji se dosad branio šutnjom, u postupku zastupa odvjetnik Branimir Zorica. Maloljetnoj djeci dodijeljen je odvjetnik Boris Grbić kao opunomoćenik koji će braniti njihove interese. Majka djece, kao oštećenica u postupku, angažirala je odvjetnika Ivana Rudića.

Dok boravi u pritvoru, otac je preko svog odvjetnika tražio da ga se pusti na slobodu uz mjere opreza, međutim, Vrhovni sud mu je to odbio navodeći kako je kaznena djela počinio kao otac žrtava, djece u dobi od tri, pet, sedam i osam godina, koje je sa spavanja uzeo te ih s visine od pet metara bacao s balkona kuće u kojoj su živjeli, s očitom namjerom da ih usmrti, no unatoč tome djeca su preživjela.

Za završetak istrage ključno je bilo vještačenje koje je pokazalo da 54-godišnjak nije bio neubrojiv pa se optužnica ne poziva na Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, što znači da će mu se suditi u tzv. redovitom kaznenom postupku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.