Prema percepciji neovisnosti sudova Hrvatska je jedna od četiri najlošije države. Čak 56% ispitanika smatra da je pravosuđe ovisno o političarima i politici. Zakoni se ponekad mijenjaju u istoj godini u kojoj su doneseni, a sadržaj često ne razumiju ni profesionalci, piše HRT.
Opet se govori o osnivanju Visokog kaznenog suda. Od 2011. sud postoji u Zakonu, ali ne i u stvarnosti. Trebao bi ujednačiti sudsku praksu i stvoriti pravnu sigurnost.
Ministar pravosuđa Ante Šprlje rekao je za središnji Dnevnik HRT-a da bi sjedište suda trebalo biti u Zagrebu, s ciljem ujednačavanja sudske prakse i postizanja veće pravne sigurnosti. Smatra da taj sud ne trebao biti opterećenje za proračun jer će se ondje zaposliti suci s već postojećih sudova.
“Tu bi trebali biti najiskusniji i najkvalitetniji suci. Taj Visoki kazneni sud ustvari bi predstavljao žalbeni sud koji bi ujednačio praksu na cijelom području RH”, rekao je ministar.
Odgovarajući na pitanje što bi donijelo planirano ujedinjavanje prekršajnih i općinskih sudova ministar Šprlje kazao je da su prekršajni sudovi poprilično rasterećeni.
“Imamo 100-ak sudaca viška, pa bi ih prebacili na poslove koji spadaju na građansku granu sudovanja te kaznenu granu sudovanja. To su grane koje su dosta problematične u Hrvatskoj”, kazao je Šprlje.
Komentirajući podatak da je SOA detektirala 20 sudaca kao mogući sigurnosni problem Šprlje je kazao tek da se raduje kada se državne institucije uključe u poboljašnje pravosudnog sustava.
“Tako pozdravljam i aktivnosti SOA-e ako radi na razbijanju bilo kakve koruptivne aktivnosti koja bi mogla ugroziti sigurnost države. Brojka od 20 sudaca koji bi bili kritični je ipak nešto što govori da nije cijeli sustav korumpiran”, rekao je ministar pravosuđa.
Šprlje je istaknuo da nije odustao od ideje u vezi s izmjenom Ustava RH kako bi se trajno riješilo nezastarjevanje pretvorbenog kriminala.
“Potreban je širi konsenzus u Saboru oko toga. Na političkim skupinama je da se s izjasne jesu li i dalje za tu ideju ili ne”, dodaje.
Govoreći o najavama za izmjenu i dopunu 16 temeljnih, ključnih zakona, od kojih je većina iz građanskog i kaznenog prava Šprlje je kazao da će se promijeniti dosta zakona.
“Najviše će se mijenjati ustrojstvo i organizacija pravosuđa. Pored spajanja općinskih i prekršajnih sudova, osnovat ćemo i Visoki kazneni sud. Mijenjat će se i struktura javnog bilježništva. Mijenjat će se i procesni zakoni kao što su zakon kaznenom postupku i zakon o parničknom postupku. Zakon o parničnom postupku dat će jedan novi napredak, uvest će se jedan institut da pravosuđe bude brže i efikasnije”, rekao je.
Odgovarajući na pitanje o tome da je u posljednje tri godine u padu broj novoprimljenih i neriješenih predmeta, ali i riješenih, ministar pravosuđa izjavio je kako trebamo biti svjesni da se idu prvo rješavati jednostavniji pa teži slučajevi.
“Ja kao ministar nisam s time zadovoljan. Moja je intencija da se u mom mandatu postigne ažurnost takva da budemo u sredini modernih europskih pravosuđa”, zaključio je Šprlje.
