Stanić: U čestitki Vlade izostalo spominjanje zaštite obitelji, djece i roditelja

branimir stanić obitelj
Foto: Glas Koncila, Depositphotos; Fotomontaža; narod.hr

Iako je riječ tek o kalendarskom vremenu, i malo se toga zapravo mijenja, početak svake nove godine u društvima ipak rađa novu nadu jer dojam je da se »počinje iznova«. U tom smislu građanima je vrlo važno čuti što njihovi vladajući planiraju da bi nova godina uistinu bila bolja, piše Branimir Stanić za Glas Koncila.

Što Vlada nije spomenula

U čestitki hrvatskim građanima za bolju 2022. godinu iz Vlade Republike Hrvatske istaknuto je nekoliko općih mjesta – borba protiv koronavirusne pandemije, zahvala zdravstvenomu osoblju, saniranje posljedica razornih potresa na Banovini, demografski i gospodarski oporavak… – ali i dva strateška cilja: ulazak u schengenski prostor i uvođenje eura u Hrvatskoj.

Iako kratke političke pisane čestitke po svojoj naravi nisu dokumenti koji bi sadržavali podrobnija objašnjenja kako će se nešto učiniti, ponekad se baš preko onoga što u njima nije izrečeno može očitovati i ono što najviše opterećuje neko društvo. Zato je znakovito da je, na primjer, izostalo spominjanje posljedica potresa koji su prije Banovine pogodili Zagreb i okolicu. Te posljedice su, kao i na Banovini, dobrim dijelom još nesanirane, a odugovlačenje daje naslutiti da sadašnja gradska i državna vlast nisu uvijek u stanju nositi se s pritiscima onih koji bi se mogli nazvati profiterima u potresu.

Izostavili zaštitu obitelji

Nadalje, najavljeno jačanje gospodarstva i gospodarski rast od 9 posto zvuče vrlo privlačno, a uz tako obećavajuće projekcije gotovo se zaboravlja da i dalje postoje korupcijske radnje (ono što građani doista osjećaju kao rast jesu sve veća poskupljenja energenata i proizvoda koja daleko nadilaze rast plaća ili mirovina u Hrvatskoj).

Znakovito je i to da je u čestitki izostalo spominjanje vrijednosti specifičnih za hrvatski narod i kulturu, počevši od zaštite obitelji, djece i roditelja, čije je osnaživanje i podupiranje u poreznom rasterećenju i drugim novim potporama važan uvjet da bi se uopće došlo do željene demografske obnove…

Ulazak u Schengen i eurozonu

Pred Hrvatskom se nalazi zahtjevna godina koja osim što ne dolazi čista od dugova iz prethodnih godina, dobiva nove izazove, pogotovo preko istaknutih strateških ciljeva – ulaska u schengenski prostor i u eurozonu.

Ostvarenje tih dvaju ciljeva međutim ne treba uzeti zdravo za gotovo, kao da će se u njih jednostavno uskočiti. Slikovito rečeno, problem je što i u političkom govoru i političkom vođenju u Hrvatskoj preteže gramatički oblik futura I. kojim se u hrvatskom jeziku jednostavno može izreći ono što se želi ostvariti u budućnosti (»ući ćemo u schengenski prostor«, »uvest ćemo euro«), a premalo se rabi futur II. koji je za život građana možda i važniji.

Taj gramatički oblik također se odnosi na budućnost, no on je govor predbudućnosti jer uključuje ono što će se raditi da bi do željenoga cilja uopće moglo doći.

To bi, pogodbenim stilom, moglo zvučati ovako: budemo li u 2022. osnažili i demografski počeli obnavljati gradove i općine u pograničnim područjima, uspjet ćemo stvoriti snažan schengenski prostor; budemo li se u 2022. hrabro počeli rješavati žarećih krakova korupcijske hobotnice, uspjet ćemo ostvariti istinski gospodarski rast; budemo li prestali čekati da se namire svi koji bi pretjerano profitirali od sredstava za obnovu nakon potresa, obnova će se zahuktati; budemo li se 2022. suočili s onima koji su korupcijskim putovima došli do velikih sredstava u razdoblju kad su dinari postajali kune, moći ćemo lakše stvarati preduvjete za uvođenje eura…

Drugim riječima, za bolju godinu potrebno je u »gramatici« nacionalnih ciljeva i interesa početi raditi na futuru ’22.

O autoru

* Branimir Stanić je od 6. rujna 2020. urednik Glasa koncila, hrvatskih katoličkih tjednih novina s polustoljetnom tradicijom. Završio je novinarstvo na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, teološku kulturu na Institutu za teološku kulturu laika Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te upisao poslijediplomski studij na Sveučilištu u Salzburgu. U Glasu Koncila zaposlen je od 2007. kao urednik mjesečnoga magazina Prilika, a od 2013. je i zamjenik glavnoga urednika Glasa Koncila. Predavao je na Fakultetu Hrvatskih studija, uredio je više knjiga i izlagao na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima.

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Glas Koncila

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.