Starešina: Odlični Zakon o sustavu domovinske sigurnosti zaboravljen u potresu

starešina
Foto: narod.hr

Hrvatska ima sustav kojim se odmah mogu podignuti, uvezati i koristiti svi državni, javni, lokalni, nevladini i poslovni resursi za obranu od bilo koje katastrofe. Umjesto da rade svoj posao, svi odgovorni potreseno su hodali za Plenkovićem i Milanovićem po Petrinji, Glini, Sisku…, piše Višnja Starešina u kolumni za Lider koju djelomice prenosimo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatski Zakon o sustavu domovinske sigurnosti jedan je od najboljih u svijetu. Prepisan je iz izraelskih, američkih i drugih uzornih izvora. Nakon dugih zakulisnih bitaka različitih lobija duboke države oko ovlasti i kontrole u tom novom sustavu, u studenome 2017. napokon je prihvaćen. Požurili su ga katastrofalni požari u Splitu i oko njega u srpnju iste godine koji su pokazali da ne postoje funkcionalan zapovjedni lanac i koordinacija službi u kriznim i katastrofičnim situacijama.

I tako smo pod dojmom požara, da se nered i kaos ne ponove, dobili Zakon o sustavu domovinske sigurnosti prema kojem se u roku ‘odmah’, u praksi u samo nekoliko sati, mogu podignuti, uvezati i upotrijebiti gotovo svi državni, javni, lokalni, nevladini i poslovni sustavi i resursi koji mogu biti od koristi u obrani od bilo koje katastrofe ili prijetnje.

To je ono što se po Zakonu može. A onda se 29. prosinca dogodio razoran potres u Petrinji, najsnažniji u Hrvatskoj otkako je mjerenja, uzdrmavši Sisak, razorivši Petrinju, Glinu i niz okolnih mjesta. Prema Zakonu je daljnje postupanje prilično nedvosmisleno i jednostavno. A budući da ga je Vlada propustila primijeniti u vrijeme proljetnog potresa u Zagrebu, očekivala sam da će se možda iz tog iskustva izvući neke pouke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zakon – mrtvo slovo na papiru

Dakle, već sat i pol do dva nakon potresa Vlada može (morala bi) osnovati stožer sastavljen prema sektorskim kompetencijama koji odlazi na teren i operativno upravlja krizom, organizira, poziva i usmjerava druge službe na lokalnoj i državnoj razini, kao i volontere, prema trenutačnim potrebama i prioritetima.

U praksi je to izgledalo posve drukčije. Zakon oko čijeg je donošenja stvorena velika fama ostao je mrtvo slovo na papiru. Nakon vijesti o potresu premijer Plenković i predsjednik Milanović​ potreseno su hodali po Petrinji, Glini, Sisku… Dužnosnici koji su prema funkciji članovi Koordinacije za domovinsku sigurnost i koji su trebali biti glavni pokretači i koordinatori operacije spašavanja i zbrinjavanja hodali su za njima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prve vijesti o ljudskim žrtvama i razornosti potresa u manjim mjestima i selima donijeli su samoorganizirani volonteri, osobito iz navijačkih skupina, koji su tim ljudima i donijeli prvu pomoć. U drugom su se valu dopremom pomoći za provizorno stambeno zbrinjavanje istaknuli samoorganizirani poduzetnici.

Civilna zaštita kao najslabija karika

No postoji možda i lošija opcija od ove koja se dogodila: da je Zakon odmah primijenjen, da je koordinacija na nacionalnoj razini sa svim zapovjednim ovlastima po dužnosti povjerena potpredsjedniku Medvedu, da je šef operativnog stožera postao ministar Banožić (koji tri dana nakon potresa obećava da će sutradan postaviti dvadeset vojnih šatora), a da je koordinacija volontera povjerena šefu Civilne zaštite, gospodinu Trutu (koji ih je izvrijeđao nakon što su obavili njegov posao)…

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na redu je obnova. A to već nije posao koji bi naša uvezana politička elita prepustila entuzijastima i volonterima. Profesionalci već čekaju svoj dio kolača. Uostalom, jednom su već obnovili kuće na Banovini. Tako da se ruše i bez potresa, piše Višnja Starešina u kolumni za Lider.

Kolumnu u cijelosti pročitajte u Lideru.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.