Šterc o demografskim mjerama: ‘Pravi primjer je Orbanova Mađarska, Hrvatska ima novaca za to, ali ga ne odvaja’

Foto: Fah

“Postojeće stambene mjere koje država nudi političke su, a ne demografske naravi”, upozorava za Novi list demograf Stjepan Šterc, koji ističe kako su te mjere nedovoljne da bi zaustavile iseljavanje mladih i pad populacije.

“Takve su mjere najviše u interesu građevinara, kojima se otvara dodatno tržište. Kad drugih, boljih demografskih mjera nema, i ove se postojeće takvima nazivaju. U Hrvatskoj se čak i oslobađanje od tunelarine dijela stanovništva naziva demografskom mjerom”, kaže Šterc, a kao najbolji primjer pravih demografskih mjera ističe Mađarsku.

Podsjetimo, mađarski premijer Viktor Orban predstavio je demografske mjere prema kojima će u potpunosti osloboditi poreznih davanja žene sa četvero i više djece, a mlađe od 40 godina koje sklope brak imat će pravo na zajam od 36.000 eura, čiji se iznos otplate smanjuje za jednu trećinu rode li dvoje djece, odnosno zajam uopće ne moraju vratiti rode li troje djece.

Obitelji s troje i više djece imat će pravo na subvenciju od osam tisuća eura za kupnju vozila sa sedam sjedala, a bake i djedovi koji čuvaju djecu umjesto roditelja imati pravo na određenu naknadu za taj posao.

U Hrvatskoj porezna olakšica za prvo dijete iznosi 1.700 kuna, za drugo 2.500, a obitelj s četvero djece ima porezni odbitak od 4.750 kuna.

Šterc upozorava da je to premalo. Oko 500 novorođene djece pripisuje se tim mjerama, no Šterc smatra da ta brojka nije rezultat tih mjera, već ulaska generacija koje su se odlučile na kupnju stana u reprodukcijsku dob.

“Svakako je pozitivno što se rodilo toliko djece, no naše su ranije analize pokazale da je zapravo riječ o ulasku brojnih generacija u reprodukcijsko razdoblje”, kaže Šterc i napominje da Hrvatska novca za ozbiljnije demografske mjere ima, ali se za to ne odvaja.

Demografiji pridonosi i decentralizacija, smanjivanje poreznih stopa, a Šterc ističe i primjere Italije i Izraela.

“Ono što mi kao država nismo proveli jest usmjeravanje poreznog sustava prema demografskoj revitalizaciji. Imamo porezne stope jednake u svim dijelovima Hrvatske, jednake prema svim obiteljima. Zašto bi isti porez bio u izoliranom području Hrvatske, na kojem stanovništvo nestaje, i u Zagrebu? Zašto dvočlana obitelj ima iste porezne stope kao i šesteročlana? Zato što višebrojne obitelji kroz aktivnosti svojih članova doprinose proračunu”, navodi Šterc.

Smatra, također, da se koncept imigracijske radne politike pokazao se promašenim jer su velike migracije 2015. prema Europi pokazale da se ti ljudi teško uklapaju u europski način života i rada.

“Morat ćemo se vratiti, u cijeloj Europi, staroj paradigmi te radnu snagu dohvaćati kroz klasičnu populacijsku politiku, poput ove u Mađarskoj. Pokazalo se, između ostalog, da imigracija koja dijelom supstituira radnu snagu pada na teret proračuna, odnosno da je proračunski odljev sredstava prema imigrantskoj populaciji veći nego što je njezin doprinos gospodarstvu. To je vidljivo na primjeru Njemačke, no nitko takvo nešto ne želi priznati”, zaključuje demograf.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Novi list