Europska unija pojačat će svoje vojne kapacitete spremne za eventualnu intervenciju u Bosni i Hercegovini i ta činjenica pomoći će održanju integriteta i stabilnosti te države, potvrđeno je u četvrtak iz Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH (OHR) u Sarajevu. Predsjednik vanjskopolitičkog odbora Bundestaga Michael Roth ocijenio je u četvrtak kako napad Rusije na Ukrajinu dovodi u pitanje ne samo opstanak te zemlje nego ugrožava cijelu istočnu Europu, ali i stabilnost zapadnog Balkana. Roth se založio, kako je rekao, da Zapad što prije “zaustavi separatiste” u BiH.
> Kako ukrajinsko-ruska kriza utječe na hrvatsko gospodarstvo? Što s tvrtkama koje izvoze u Rusiju?
“Koncepcija ruskog svijeta počela se primijenjivati u Gruziji 2008.”
O ruskoj invaziji na Ukrajinu, te njezinom utjecaju na Hrvatsku i njoj susjedne zemlje razgovarali smo s bivšim ministrom vanjskih poslova Davorom Ivom Stierom koji je za Narod.hr rekao:
“Sigurno refleksija ove situacije s Ukrajinom postoji i na jugoistoku Europe. Koncept ‘ruskoga svijeta’ koji je Moskva razradila početkom ovoga stoljeća i koji je počela primjenjivati već 2008. u Gruziji, sad nastavlja eskalacijom intenziteta sukoba u Ukrajini. Pokušaj replike ‘ruskoga svijeta’ u našem susjedstvu pokušao je iznijeti Beograd kroz tzv. ‘srpski svijet’ koji je jedan remetilački faktor za europeizaciju jugoistoka Europe. Ova dva koncepta se ne mogu do kraja usporediti jer je jednostavno Srbija u drugoj geopolitičkoj situaciji. Nije nuklearna sila kao Rusija i okružena je članicama NATO-a. I Hrvatska i Mađarska i Bugarska i Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Tamo gdje nisu članice NATO-a, primjerice na Kosovu i BiH, NATO je prisutan u tim zemljama”, rekao je Stier.
O BiH i Srbiji
Što se tiče konkretne situacije u BiH, naglasio je:
“Tu je jako važno da Bošnjaci kao najbrojniji narod prihvate Hrvate kao ravnopravne partnere i da postignu dogovor kako bi se omogućilo Hrvatima da izaberu svoje legitimne predstavnike. Na taj način će se učiniti najviše za neovisnost BiH, ali i za dugoročni mir i stabilnost na prostoru jugoistočne Europe. Jer u protivnome onda bi natjerali Hrvate da se okrenu iz taktičkih razloga prema Banja Luci, a Banja Luka iskreno nije ništa drugo nego ispostava Beograda. Dakle, ako Bošnjaci ne prihvate Hrvate kao ravnopravne partnere neposredno će postići to da će cijelu BiH staviti u kontekst takvog ‘srpskoga svijeta'”, smatra Stier.
“EU nikada nije bio nesvrstan”
Na upit o tome kako će se ponašati Milorad Dodik, te Srbija, Stier je odgovorio:
“Milorad Dodik već se tu postavio očekivano dakle nema tu nekih iznenađenja oko njegovih stavova, mora se naravno još i Beograd odlučiti kako će se postaviti. Srbija je suverena država, ona međutim mora odlučiti želi li biti dio zapada. A ako kaže da je kandidat za EU znači želi biti dio zapada. Onda se mora svrstati. Ili može odlučiti drugim putem. Dakle, nije na nama, to treba Beograd odlučiti. Ali moraju odlučiti. Dakle, ovo je trenutak kada moraju se svrstati sa zapadom. EU nije i nikada nije bio nesvrstan. On je uvijek bio dio zapada, on je uvijek bio saveznik Amerike”, objasnio je Stier.
“U ovom trenutku ne očekuje se izravan sukob Ruske federacije i NATO-a”
Prosječni čovjek pita se je li Europa ikad od Drugog svjetskog rata bila toliko blizu trećeg svjetskog rata kao sada?
Stier: “U ovom trenutku se ne očekuje izravan sukob Ruske Federacije i NATO-a. To se nije dogodilo ni za vrijeme hladnoga rata i ne očekuje se sada. Ono što se događa je nešto drugo. Kao što sam rekao, to je da Rusija implementira geopolitički koncept ‘ruskoga svijeta’. Što je to? ‘Ruski svijet’ nije ponovna uspostava Sovjetskog Saveza, ali jest stvaranje jedne ruske sfere utjecaja na području bivšeg Sovjetskog Saveza na način da Moskva zapravo bitno utječe, kontrolira što se događa u tim bivšim sovjetskim republikama. Pogotovo kada su sigurnosna pitanja na tapeti. Dakle stvara jednu sferu utjecaja. Implementacija te strategije je ono što se sada događa. Kao što je to već bilo krenulo 2008. s napadom na Gruziju”, rekao je Stier.
“Poziv Vladi da pruži pomoć Ukrajini”
Dodao je kako je vanjskopolitički odbor Sabora u utorak donio zaključke jednoglasno. U četvrtak prijepodne je odbor imao izvanrednu sjednicu na kojoj je isto tako jednoglasno podržao tekst deklaracije o Ukrajini i koja će u petak biti na dnevnom redu ako se ništa ne promijeni kao prva točka i onda izglasana tijekom dana u Saboru.
“U deklaraciji se ponovno jasno daje potpora teritorijalnoj cjelovitosti i suverenitetu Ukrajine, najoštrije se osuđuje ni sa čim izazvanu agresiju na Ukrajinu i na njezin suverenitet i teritorijalni integritet od strane Ruske Federacije i poziva se da odmah to prestane. I isto tako izražava se solidarnost i poziva se hrvatsku Vladu da pruži humanitarnu i tehničku pomoć Ukrajini”, prepričao je Stier.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
