“Irpin je prije rata imao oko 100 tisuća stanovnika, a prema riječima zamjenika gradonačelnika Dmytrija Negreša, 90 posto stanovništva je moralo biti evakuirano. Ipak, dok smo s njim pričali, usred ruševina, preko puta ceste primijetio sam da se u obiteljskoj kući postavljaju novi prozori. Za mene je to bila snažna slika nade, želje za životom, pa i zdravog inata ukrajinskog naroda protiv ove strašne agresije”, opisuje Davor Ivo Stier za Narod.hr.
Izaslanstvo Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PSVE), uključujući Davora Ivu Stiera u svojstvu potpredsjednika Odbora za pravna pitanja i ljudska prava PSVE-a, posjetilo je prije nekoliko dana Ukrajinu u cilju prikupljanja informacije o mogućim ratnim zločinima te zločinima protiv čovječnosti. O tome smo razgovarali sa Stierom.
> Stier: Rat u Ukrajini Hrvati će osjetiti zbog cijene energenata
Narod.hr: Posjetili ste Ukrajinu u cilju prikupljanja informacije o mogućim ratnim zločinima te zločinima protiv čovječnosti. Što Vas je tamo dočekalo, kakvi prizori?
Davor Ivo Stier: S izaslanstvom Parlamentarne skupštine Vijeća Europe bili smo u Kijevu, te u Buči i Irpinu. Dok smo se vozili vlakom prema Kijevu stigla nam je vijest o ruskom napadu na trgovački centar u Kremenčuku. Dan kasnije smo na putu od centra Kijeva do Irpina mogli vidjeti niz razorenih srednjih i manjih trgovačkih centara i supermarketa. Dakle, unatoč ruskim priopćenjima, očito je da se sustavno gađaju civilni objekti. U samom Irpinu su nas dočekali stravični prizori raketiranih stambenih zgrada i razrušenih kuća. Irpin je prije rata imao oko 100 tisuća stanovnika, a prema riječima zamjenika gradonačelnika Dmytrija Negreša, 90 posto stanovništva je moralo biti evakuirano. Ipak, dok smo s njim pričali, usred ruševina, preko puta ceste primijetio sam da se u obiteljskoj kući postavljaju novi prozori. Za mene je to bila snažna slika nade, želje za životom, pa i zdravog inata ukrajinskog naroda protiv ove strašne agresije.
Narod.hr: Postoje li dokazi o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti u Ukrajini, što ste vidjeli?
Davor Ivo Stier: U razgovorima u Ministarstvu pravosuđa, Tužiteljstvu te s predstavnicima nevladinih udruga dobili smo važne informacije o naporima koji se poduzimaju oko prikupljanja dokaza o ratnim zločinima. Moje je pretpostavka da će Međunarodni kazneni sud preuzeti najznačajnije predmete, možda oko par desetaka. Međutim, pred ukrajinskim sudovima bit će više desetaka tisuća predmeta. Tijekom ovog puta imali smo priliku razgovarati s ocem Andrejem, ukrajinskim pravoslavnim svećenikom u Buči, koji nam je ispričao kako je za vrijeme ruske okupacije ubijeno više od 400 mještana, među njima i dva svećenika.
Narod.hr: Što Vijeće Europe planira učiniti po ovom pitanju?
Davor Ivo Stier: Na temelju onoga što smo vidjeli i čuli u Ukrajini, Odbor za pravna pitanja i ljudska prava će pripremiti izvješće s konkretnim prijedlozima. Prvo se odnosi na sankcioniranje zločina agresije. Rimski statut omogućava suđenje za agresiju, ali je primjena vrlo ograničena. Zato se razmatra mogućnost stvaranja posebnog ad-hoc suda samo za procesuiranje zločina agresije. Drugo je pitanje definiranje mehanizma kompenzacije za materijalnu štetu koju je Ruska Federacija prouzročila agresijom na Ukrajinu. Treće ključno pitanje za Parlamentarnu skupštinu Vijeća Europe je procesuiranje ratnih zločina i pružanje tehničke pomoći ukrajinskom pravosuđu.
Narod.hr: Postoji li sličnost između ratnih zločina u Ukrajini s ratnim zločinima koje su počinili velikosrpski agresori na području Hrvatske tijekom Domovinskog rata, ali i u BiH…?
Davor Ivo Stier: Dok smo slušali svjedočanstva o masovnoj grobnici u Buči nemoguće je bilo ne sjetiti se Ovčare i spomenuti patnju Vukovara, Škabrnje i toliko drugih gradova i mjesta u Hrvatskoj koji su bili žrtve velikosrpske agresije. Kao što je u razgovoru u Kijevu zaključio predsjednik vanjskopolitičkog odbora Vrhovne rade Oleksandr Merezhko, „Hrvati nas mogu najbolje razumjeti“.
