Je li u Hrvatskoj na djelu alarmantan uvoz hrane iz inozemstva? Raste li izvoz hrane? To su pitanja koja zanimaju hrvatsku javnost, osobito nakon informacije da je 80 posto hrane u ljetnom turizmu pokriveno iz uvoza.
Trenutno su dostupni podaci za prvi kvartal 2017., a posebno će biti interesantni podaci o uvozu hrane kada završi turistička sezona u trećem kvartalu ove godine.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u prva tri mjeseca ove godine uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda je porasao 6,5 posto, a izvoz je porastao 10,29 posto. Naravno, uvoz je u apsolutnom iznosu daleko veći od izvoza, ali ovo ipak pokazuje pozitivne trendove. Pokrivenost uvoza hrane izvozom u tom je tromjesečnom razdoblju 67 posto, te je veća nego u istom razdoblju 2016. godine.
Uvoz hrane (poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda) je u prva tri mjeseca iznosio 620 milijuna eura, a u istom razdoblju prošle godine iznosio je 582 milijuna eura. Dakle, ove godine je uvoz veći za 38 milijuna eura u odnosu na 2016. u prva tri mjeseca.
Izvoz je pak porastao sa 379 na 418 milijuna eura za isto razdoblje.
To znači da je deficit uvoza i izvoza hrane preko 200 milijuna eura samo u prva tri mjeseca 2017. godine. Uvoz hrane raste, ali raste i izvoz. Zasigurno bi bilo dobro uspostaviti modalitete plasmana hrvatske hrane i na hrvatsko tržište, a osobito za specifične potrebe turizma koji doživljava pravi ‘boom’ u našoj zemlji.
Što se tiče samo mesa i mesnih proizvoda na koje se posljednjih mjeseci čuo veliki broj prigovora (uvezeno meso loše kvalitete iz zemalja EU), nakon nekoliko mjeseci pada uvoza svinjetine, u ožujku je ponovo došlo do rasta uvoza za 25%, pa je ukupni uvoz svinjskog mesa za prva tri mjeseca veći za 4% u odnosu na 2016. godine. Ukupna vrijednost uvoza svih vrsta mesa u prva tri mjeseca bila je oko 67 milijuna eura, a izvoza tek 15 milijuna eura, što je manje za oko 6%. Značajno raste uvoz pojedinih vrsta mesnih proizvoda pa je ukupni uvoz povećan za 23% u odnosu na prethodnu godinu.
Uvoz mesa je dakle čak četiri puta veći od izvoza, što je vrlo zabrinjavajući podatak i alarm za vladu da potakne razvoj mesne proizvodnje i prerade, te plasmana mesnih proizvoda na domaće i strano tržište.
Velika je neravnoteža i kod žitarica, gdje je zabilježen čak 61 posto veći uvoz u prva tri mjeseca 2017. u odnosu na isto razdoblje lani.
U posljednjih pet godina u Hrvatskoj je uvoz mlijeka porastao za nevjerojatnih 281 posto, a istovremeno je u padu broj krava, isporučitelja i proizvedene količine mlijeka.
Prošle godine otkupljeno je 5% manje mlijeka nego 2015., dok je u odnosu na 2012. otkup smanjen za 20%. Isto tako smanjen je i broj muznih krava, na lanjskih 151.274, dok je cijena mlijeka prošle godine iznosila 2,23 kune za kilogram. Prosječna cijena u 2015. je bila 2,48 kune. Tijekom 2016. uvezeno je 161.490 tona sirova mlijeka, 14 posto više nego godinu ranije, a čak 281 posto više nego u 2012. godini. Povećan je i izvoz sirovog mlijeka i to sa 2383 na 5534 tone.
Za kraj, prema podacima HGK, uvoz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda raste i u prošloj je godini iznosio 2,6 milijardi eura. Istodobno, raste i izvoz koji je lani iznosio 1,7 milijardi eura.
Više je nego očigledno da je u Hrvatskoj trenutno borba između jakog uvoznog lobija hrane od kojeg koristi ima samo mali broj ljudi i domaće proizvodnje od koje Hrvatska ima višestruku korist u revitalizaciji sela, razvoju ruralnih krajeva, razvoju proizvodnje hrane, razvoju prerađivačke industrije, povećanju izvoza i mnogim drugim aspektima čiji se pozitivni trendovi naziru. Vlada mora još više napora uložiti da se pokrenu proizvodno-prerađivački potencijali prehrambene industrije kojih je u Hrvatskoj izobilje od pitomih slavonskih polja do gorskih dijelova Like, Gorskog Kotara i Velebita pa sve do razvoja proizvodnje i prerade hrane iz Jadranskog mora.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
