Stranka Hrast smatra kako hrvatska javnost treba znati o štetnosti zakona o strateškim investicijskim projektima koji izrijekom proglašavaju sve veće privatne investicije projektima “od interesa za Republiku Hrvatsku”.
Korištenje te pravne formulacije – u tom zakonu koji u velikoj mjeri suspendira mjesnu i područnu samouprava, dakle dobra zajamčena Ustavom RH – ima važan razlog, smatraju u Hrastu te pojašnjavaju kako Ustav RH dozvoljava izvlaštenje-prisilno oduzimanje, privatne imovine samo onda kada je to „u interesu Republike Hrvatske“, a sličnu odredbu nalazimo i u Zakonu o cestama te se rješenja o izvlaštenju nekretnina za potrebe gradnje cesta bez iznimke pozivaju na taj zakonski članak.
Investitor ceste ne mora pregovarati s vlasnicima zemljišta, nego traži od državne vlasti da provede izvlaštenje.
Ubuduće će nadležna državna tijela moći i morati donositi i rješenja o izvlaštenju, na temelju čl. 3. Zakona o strateškim investicijskim projektima. „Strateški investitor“ ne mora nekretnine kupovati, nego će „pregovore“ sa vlasnicima prepustiti nadležnim tijelima državne vlasti, upozoravaju iz Hrasta.
“Vlada RH prepoznaje probleme koji doista često muče privatne investitore, koji su doista prečesto vezani uz razne opstrukcije na lokalnim razinama vlasti”, smatraju u HRAST-u te dodaju da je vrlo upitno promišljanje da bi se takvi problemi smjeli rješavati npr. praktičnim razvlašćivanjem lokalnih samouprava na hrvatskim otocima, čim „strateški investitor“ uvjeri Vladu da je spreman na neki otok uložiti dvadeset milijuna kuna.
Predloženim novim Zakonom o izvlaštenju se razvlašćivanje naroda prenosi i dalje: valja sada i same stanovnike hrvatskih otoka lišiti imovine, kako bi „strateški investitori“ sa dvadesetak milijuna kuna mogli po tim (npr.) otocima graditi – uz naknadu za zemljište kao da ne kupuju gradilište, nego pašnjak ili maslinik, priopćili su iz HRAST-a.
HRAST smatra da sustav kojega danas predlaže Vlada RH više uopće ne predviđa uzimanje u obzir svih okolnosti koje bi „kupac“ (dosadašnji vlasnik) i „prodavatelj“ (korisnik izvlaštenja) koristili, kada bi slobodno pregovarali o kupoprodaji zemljišta.
“Ona dosadašnjem vlasniku određuje nekakvu „pravičnu“ naknadu– kakvu međutim korisnik izvlaštenja sigurno neće „pravično“ zaračunati budućim kupcima npr. stanova i poslovnih prostora-turističkih apartmana, koje će sagraditi na tako izvlaštenoj nekretnini: bilo bi naime nerazumno i sa stajališta savjesnog gospodarskog poslovanja neprihvatljivo, da korisnik izvlaštenja raspolaže tako stečenim nekretninama za cijenu manju od tržišne: gospodarstvenici ne smiju prodavati građevinsko zemljište po cijeni poljoprivrednog”, stoji u priopćenju Hrasta.
Prepoznajući potrebu da se nekretnine u javnom interesu ipak povremeno izvlašćuju, dobra europska tradicija je izgradila sustav u kojem stručnjaci procjenjuju kakva bi bila tržišna cijena pojedine nekretnine, da je riječ o slobodnoj prodaji, a znamo da nitko neće prodavati građevinsko zemljište po cijeni poljoprivrednog.
Takav nasrtaj na privatno vlasništvo kakav sprema Vlada RH doista bio efikasniji od dosadašnjeg stanja, smatraju u Hrastu i dodaju da je vjerojatno mnogo „efikasnije“ da razliku između cijene poljoprivrednog i građevinskog zemljišta lijepo poklonimo „strateškim investitorima“.
Hrast će se trajno zalagati za rješenja koja neće biti u suprotnostima sa demokratskim standardima, načelima tržišnog natjecanja i zdravim razumom, žele trajno promjeniti politiku, koja više neće usmjeravati kapital u smjeru svojih sponzora, nego će nastojati da svakom građaninu poduzetniku osigura jednake uvjete za razvoj i stvaranje novih vrijednosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
