Snježna oluja zahvatila je istočnu obalu SAD-a, na drugom kraju svijeta Australiju je pogodio toplinski udar, mediteransku Španjolsku mećave, a u Hrvatskoj svjedočimo proljetnim temperaturama. Smatraju li stručnjaci ovakve uvjete ekstremima, govorili su klimatolog prof.dr.sc. Branko Grisogono i meteorologinja mr.sc. Lidija Srnec u Temi dana na HRT-u.
“Ove pojave ne iznenađuju me previše, jer i prije je bilo ekstremnih događaja, ali izgleda da oni postaju sve češći i intenzivniji. Na žalost, statistički trend ne izgleda jako optimistično”, rekao je na početku emisije klimatolog prof.dr.sc. Branko Grisogono. Ekstremi se izmjenjuju, bili su zabilježeni u prošlosti, međutim ono što možemo reći je da su oni danas intenzivniji. Primjerice u Hrvatskoj su ovih dana zabilježene izuzetno visoke temperature zraka, što je neuobičajeno. Mislim da su u nekim gradovima čak srušeni rekordi”, dodala je meteorologinja mr.sc. Lidija Srnec.
“Agrometeorologija i agroklimatologija će jako platiti zbog ovog vremena, jer će sada početi rano sazrijevanje. A i ljudi se žale zbog južine. Stvarno su ovo vrlo dugi ekstremni događaji i bojimo se da će toga biti sve češće”, kazao je Branko Grisogono.
Na pitanje možemo li ipak očekivati pravu zimu u Hrvatskoj u narednim danima meteorologinja Srnec kazala je kako je za očekivati da će cijeli siječanj biti topliji od prosjeka. “Tek početkom veljače će to zatopljenje, odnosno ta anomalija biti manje izražena. Gledano dalje, i tijekom veljače, ožujka i travnja očekuje se toplije razdoblje, ali to ne znači da neće biti kraćih razdoblja kada će biti hladnijih dana”, najavila je.
Govoreći o velikim temperaturnim oscilacijama Grisogono je kazao da se raspodjele varijabla, minimalnih i maksimalnih temperatura bitno mijenjaju te da će se u budućnosti morati drugačije promatrati temperaturni prosjeci.
Na pitanje kakve promjene možemo očekivati u budućnosti meteorologinja Srnec kazala je kako je za očekivati da će temperatura zraka rasti. “Taj signal promjene bit će izraženiji prema sredini 21. stoljeća, a još više prema kraju stoljeća”, istaknula je.
Iznadprosječna toplina u Hrvatskoj neće više biti tako izražena u idućim danima i tjednima. Pad temperature očekuje se uskoro i kod nas, ali zasad se neće spuštati ispod nule, i dalje će biti toplije od prosjeka. Uskoro nam stiže nova ciklona koja nosi vlagu i pustinjski pijesak, pa možemo očekivati i “blatnu” odnosno “prljavu” kišu.
Iznadprosječna toplina u Hrvatskoj neće više biti tako izražena u idućim danima i tjednima. Pad temperature očekuje se uskoro i kod nas, ali zasad se neće spuštati ispod nule, i dalje će biti toplije od prosjeka. Uskoro nam stiže nova ciklona koja nosi vlagu i pustinjski pijesak, pa možemo očekivati i “blatnu” odnosno “prljavu” kišu.
