Tko je kriv za štetu od tuče? Je li bilo pogrešno ukinuti protugradnu obranu?

Dva strašna nevremena s tučom pogodila su sjever Hrvatske u deset dana, a šteta se procjenjuje u višemilijunskim iznosima. Iako je Zakon o sustavu obrane od tuče još uvijek na snazi, nadležne institucije smatraju da je protugradna obrana neučinkovita, zbog čega je zabranjena 2020. godine. Mnogi pak smatraju da država ne postupa u skladu sa zakonom i da se ova šteta mogla spriječiti.

Nevrijeme s obilnom tučom koje je u četvrtak u poslijepodnevnim satima poharalo Zagorje i dio Zagrebačke županije ostavilo je iza sebe veliku štetu. Prije nešto više od tjedan dana jaka tuča pala je i na području Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije te je uništila polovicu hrvatske proizvodnje cvijeća, a šteta se broji u desecima milijuna kuna. Poljoprivrednici se žale da se ona mogla spriječiti ili barem umanjiti sustavom protugradne obrane, ali država ne dijeli to mišljenje.

Sustav protugradne obrane neučinkovit?

Za obranu od tuče, naime, odgovoran je Državni hidrometeorološki zavod, a iz tog državnog tijela godinama tvrde da je sustav protugradne obrane neučinkovit i da nije znanstveno opravdan.

“Već preko 20 godina nema znanstvenih dokaza da je upravo protugradna obrana učinkovita na način na koji se radi, ili raketama ili prizemnim generatorima. Vrlo je teško dokazati njezinu učinkovitost, ali svi svjetski znanstveni rezultati govore da nema nekog velikog signala. Prema tome, ako nema ekonomske isplativosti takve obrane, Svjetska meteorološka organizacija je pri stajalištu da se ona ne treba operativno provoditi, nego da treba uložiti u istraživanje takvih složenih olujnih procesa u atmosferi”, rekla je Branka Ivančan Picek, ravnateljica DHMZ-a, za N1.

“Taj sustav je uspostavljen u dobroj namjeri prije 50 godina, međutim znantsveni pokazatelji su se od tog vremena jako promijenili. EU je napustio taj sustav obrane, EU ne poznaje takvu legislativu, u Hrvatskoj postoji Zakon o obrani od tuče, nijedna zemlja EU to više nema. Imaju sporadične obrane od tuče ili raketnom ili avionskom komponentom, ali nefinancirno državnim budžetom nego lokalne zajednice ili prvatnim budžetom”, veli.

O neučinkovitosti protugradne obrane na Twitteru su se oglasili i iz Vlade te pokazali da se u potpunosti slažu s tvrdnjama ravnateljice DHMZ-a.

Vlada: Nema dokaza o učinkovitosti tog sustava

“Što se tiče protugradne obrane, znanstvena zajednica kaže da nema dokaza koji bi podržali tezu o učinkovitosti tog sustava. On postoji tek u nekoliko država, ali i tamo samo u lokalnim zajednicama. Ne vidim zbog čega bi stručnjaci u DHMZ-u ili svijetu govorili nešto što ne stoji.” – poručeno je iz Vlade.

Što se tiče protugradne obrane, znanstvena zajednica kaže da nema dokaza koji bi podržali tezu o učinkovitosti tog sustava. On postoji tek u nekoliko država, ali i tamo samo u lokalnim zajednicama. Ne vidim zbog čega bi stručnjaci u DHMZ-u ili svijetu govorili nešto što ne stoji.

— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) June 3, 2022

Zakon još uvijek vrijedi

S njihovima tezama nikako se ne slaže Josip Salatko, predsjednik Udruge raketara protugradne obrane Hrvatske. “Krivac za jučerašnju tuču i za onu prethodnu upravo je ravnateljica DHMZ-a. I ministrica poljoprivrede Marija Vučković snosi dio odgovornosti. Obrana od tuče zakonom je donesena i taj zakon još uvijek važi i on bi se trebao poštivati’, rekao je Salatko, prenosi T-portal.

Kako vladajući ne vide smisao u protugradnoj obrani, već se neko vrijeme najavljuje ukidanje Zakona o sustavu obrane od tuče, no on još uvijek nije donesen. Stoga bi, prema još uvijek važećem zakonu o protugradnoj obrani, obrana od tuče trebala počinjati od 1. svibnja do 30. rujna svake godine. No već tri godine, otkako se ozbiljnije govori o ukidanju tog zakona, ne isporučuju se ni rakete ni valjana oprema.

Što je to protugradna obrana?

Obrana od tuče raketama patentirana je još davne 1945. godine po teoriji u kojoj reagens srebrenog jodida potiče stvaranje kristalića leda. Zato se rakete sa srebrnim jodidom ispaljuju u grmljavinske oblake kako bi u njih izbacile reagens. Na taj se način u oblaku umjetno stvaraju manji kristalići leda, a višak vlage se ravnomjernije raspoređuje i sprečava nastanak velikih komada tuče. U isto se vrijeme povećava mogućnost topljenja tuče kada kiša počne padati iz oblaka, pa umjesto tuče padaju velike kapi kiše.

Ta je metoda 60-ih iz SSSR-a prenesena u istočnoeuropske zemlje, a u Hrvatskoj se počela primjenjivati 70-ih. Na početku se pisalo o uspješnosti 90 posto, pa je to padalo na 60 – 40 posto nakon što je u pogonima Đure Đakovića u Slavonskom Brodu počela proizvodnja raketa. No, nakon niza godina ispaljivanja i praćenja rezultata provelo se istraživanje agencije koja je ispitivala kvalitetu raketa ALT-9. U službenim izvještajima navode se velike razlike u deklariranom i izmjerenom dometu i visini leta rakete. Na deklaracijama je pisalo kako rakete imaju propisani domet 9,6 kilometara, a testiranje je pokazalo da rakete lete do oko 6 kilometara. Dakle, ispod oblaka, prenisko, piše Jutarnji list.

Sve u svemu, raketa iz domaće proizvodnje više nema, lansirne postaje su na svom mjestu, raketara ima, ali županije sada ne izdvajaju dovoljno novca za obranu da bi se nešto suvislo kupilo.

Pitanje operativne obrade od tuče je veliko pitanje već 20 godina za koje je nadležno Ministarstvo poljoprivrede, a operativni provoditelj je DHMZ.

Napušten jedan način obrane dok još nije osmišljen drugi?

Jutarnji list također piše:

“Protugradne rakete koje su se nekoć često čule i ispaljivali su ih s lansirnih rampi nadležni raketari u mnogim su selima bile jedina utjeha da im netko ipak pomaže protiv viših sila. Kao po nekom nepisanom pravilu, nevrijeme je često počinjalo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, uz granicu sa Slovenijom, pa su tamo i bile najopremljenije službe za obranu od tuča. Zagorci i Prigorci uvijek će se rado sjetiti prve epizode Gruntovčana “Božja vola”, u kojoj je Cinober nagovorio lakovjernog Dudeka da dodatni izvor prihoda ostvari poslom seoskog raketara. Ali kad je trebao ispaliti svoju prvu raketu, Dudek je rekao: “Raketa na Bogeka? Ne bum se ja time bavil.”

Da je ta anegdota iz Kerstnerove serije i nakon 45 godina itekako aktualna, podsjetilo nas je nažalost i nevrijeme koje je zadesilo Zagorje i dio Međimurja nakon čega je ponovno uslijedilo i prepucavanje oko neefikasnosti obrane od tuča.

I svi su, zapravo, na neki način imali pravo. Jer državna politika unatrag deset godina polako gasi postojeću protugradnu obradu kao “relikt prošlosti nedokazane učinkovitosti koji je napustila cijela Europa”, a poljoprivrednici su nezadovoljni alternativom koja im se nudi. U Zagorju su ti problemi najvidljiviji jer tamo za nevremena dolaze tučonosni oblaci iz Slovenije, koja je napustila obranu raketama prije 30 godina i okrenula se podizanju zaštitnih mreža za voće te osiguranju usjeva i isplatama odšteta nakon nevremena. Taj sistem proteklih pet godina preporučuje se i našim proizvođačima hrane, ali njima nije jasno zašto smo napustili jedini postojeći način zaštite dok nismo izgradili drugi.

Problem pograničnog područja

U članku Zlatka Šimića objavljenom u Jutarnjem listu prije dvije godine detektiran je isti problem da je najveći problem pogranično područje uz Sloveniju jer se iz Zagorja ne može pucati u slovensko nebo, ipak kad se tučonosni oblaci pojave na ulasku u Hrvatsku, za ispaljivanje je već kasno.”

Predsjednik udruge raketara protugradne obrane Salatko, kako prenosi T-portal, navodi:

“Vladajući su mislili da će to brzo gurnuti preko političkih linija u Sabor i da će on ukinuti taj zakon. Međutim, nije još došlo do procedure, a oni nisu ništa pripremili i pala je tuča. Stradali su Hum na Sutli i područje prema Varaždinu”, govori Salatko i dodaje kako ne vidi razlog zbog kojeg bi se ukinula dosadašnja protugradna obrana jer ne zna na koji način bi itko od toga imao koristi osim nekih interesnih skupina.

“Sve se izgleda svodi na priču o osiguranju. Znate da, ako, ne daj Bože, imate bilo kakvu štetu, možete dobiti odštetu, a znate koliko dobijete, nakon koliko vremena dobijete i kakva je procedura. Meni sve to miriši na neku proviziju, netko će dobiti proviziju.”

Država dala 40 litara protugradne otopine kojoj je prošao rok, 2500 raketa propalo u skladištu

“Poslali su nam na teren tu otopinu za prizemne generatore kojoj je prije tri godine prošao rok upotrebe. Dobili smo četrdeset litara otopine kojoj je prošao rok. Drugim riječima, žele na sve načine pokazati da se obrana od tuče ne isplati, da je to neefikasno”, tvrdi Salatko.

Protugradni sustav prije je funkcionirao tako da raketari svako jutro dobiju informacije o stanju raketa i opreme. Ako bi prema vremenskoj prognozi bilo najavljeno nevrijeme, svi bi bili u stanju pripravnosti. Radarom bi se pratio tučonosni oblak, a generatori napunjeni otopinom srebrnog jodida koja razbija oblak palili bi se na dva do tri sata.

U slučaju da se oblaci ne razbiju do kraja, u zrak bi se lansirale rakete s istom tom otopinom. Prije tri godine država im je prestala slati rakete, prošle godine ukinula im je radiovezu (što podrazumijeva da vas netko telefonski mora nazvati i javiti da upalite generator), a sada koriste samo prvi stupanj obrane, generatore s otopinom. Ove godine protugradna obrana počela je mjesec dana nakon što je to trebala prema zakonu i sjever Hrvatske odmah je zadesilo nevrijeme, piše T-portal.