Letica: istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je protiv postojećeg izbornog sustava 78 posto ljudi

O aktualnom referendumu o izmjeni izbornog zakonodavstva, te broju potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma – u HRT-ovoj emisiji Studio 4 gostovali su ustavnopravni stručnjak i stručnjak za izborne sustave dr. Robert Podolnjak i sociolog dr. Slaven Letica.

Na temelju privremenih i nepotpunih rezultata Građanske inicijative “U ime obitelji”, s oko 75 % mjesta izjašnjavanja, prikupljeno je oko 350 tisuća potpisa, kazala je za Studio 4 Željka Markić članica organizacijskog odbora inicjative. Naglasila je kako očekuju da će prikupiti dovoljno potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma, nakon čega će uputit žurni postupak provjere potpisa te predložiti da se referendum provede zajedno s predsjedničkim izborima kako bi uštedili na troškovima referenduma.

Građanska inicijativa tražila očitovanje Ustavnog suda

Željka Markić kazala je kako je jasno da je ta brojka od 374 tisuće dovoljna, dodavši kako je Građanska inicijativa tražila su da se o tome očituje i Ustavni sud, jednako kao i o izjašnjavanju u Splitu, gdje nije dopušteno izjašnjavanje na svim mjestima na kojima je to zatraženo.

Brzina provjere potpisa – stvar političke volje

Aktualna vlast promjenama zakona nastoji potpuno onemogućiti referendum, upozorila je Željka Markić, a provjera potpisa se može jako brzo provesti, a može se i odugovlačiti. To je stvar političke volje, istaknula je.

Instrumentalizacija dijaspore

Podolnjak je naveo kako je na referedumu za ulazak Hrvatske u EU bilo upisano oko 4 milijuna i 500 tisuća birača, dok je na zadnjim izborima i referendumu o braku bilo upisano nešto manje do 3 milijuna i 800 tisuća birača.”Razlika u tim upisanim biračama su birači u dijaspori – njih oko 400 tisuća, koji su se prema zakonu o registru birača trebali registrirati, a registrirali su se u vrlo malom broju za izbore za EP i za referendum o braku – njih manje od 15 tisuća birača”, naveo je.

Druga kategorija su birači u Hrvatskoj, njih preko 300 tisuća birača koji su iz registra nestali, nisu se prijavili u državne urede da bi se registrirali i nisu poznati kao birači. Tih prijepornih 700 tisuća birača su zavedeni u registru, no nisu u popisu birača, naveo je Podolnjak.

Kada građanska inicijativa prikuplja potpise, može to činiti samo u Republici Hrvatskoj, a ne mogu ih prikupljati u inozemstvu, kazao je Podolnjak, navevši da ukoliko broj potpisa bude između 370 tisuća i 450 tisuća, to će završit na Ustavnome sudu.

Slaven Letica je kazao da je rasprava o broju potrebnih potpisa suvšina jer će po oba kriterija referendumska inicijativa prikupiti dovoljno potpisa, navevši da je prema elementarom računu, sada prebrojeno 75 posto, a ne sumnja da što su manje sredine, to postotak nosi više prikupljenih potpisa.

Profesor Podolnjak rekao je kako je za to da se ide u korist svih građanskih inicijativa, a to je oko 380 tisuća potpisa.

Problem kratkog roka za izjašnjavanje građana

Referendum o pitanju braka bio je samorazumljiv, rekao je Letica ustvrdivši da je osnovni problem ovog referenduma to što ljudi nisu znali za što su potpisivali. Kazao je kako je za njega najmanji problem smanjene izbornog praga “s pet na dva posto”, no smatra da je opasno da ljudi daju potpise za referendumsko pitanje od cijele strane na temelju naziva inicijative i da ih se na neki način vara.

Osnovni je slogan referendumske inicijative ‘Birajmo zastupnike imenom i prezimenom’, a prešućeno je da tih 20 imena zastupnika na listi ne određuju građani već predsjednici stranaka i tu se radi o informacijskoj prevari, rekao je Letica dodavši kako zbog toga nije potpisao inicijativu.

Profesor Podolnjak se nije složio s time i istaknuo je kako ništa nije prešućeno, da su sve informacije bile dostupne. “Problem je što se inicijativa provodi 15 dana pa se građani ne stignu s time upoznati, dok se u Švicarskoj za ustavnu promjenu prikupljaju potpisi godinu u pol dana” ustvrdio je Podolnjak.

Ne smatra da se referendumsko pitanje krivo predstavilo jer u svim političkim sustavima stranke određuju kandidate na listi. Tako je bilo i na izborima za Europski parlament pa je građanima to jasno. Razlika je u tome što sada ne bi više bilo praga i ne bi bilo bitno tko je pod kojim rednim brojem na listi, objasnio je Podolnjak “Izbor vrše građani, stranački lideri mogu odrediti 20 imena, no kada dođe dan izbora nitko od tih kandidata nije siguran da će biti izabran”.

Protiv postojećeg izbornog sustava 78% građana

Kada istraživanja javnog mijenja pokazuju da je protiv postojećeg izborog sustava 78 posto ljudi, tada što god im ponudite prihvaćaju, mišljenja je Slaven Letica koji je rekao kako se radi o populističkom valu koji se proširio. Smatra kako je opasno referendumom mijenjati “sve i svašta”, jer to “ugrožava načela predstavničke demokracije”.

Podolnjak je kazao kako u ovom trenutku jasno da 80 posto građana želi personalizirano glasovanje. “Tri su prijedloga izmjena izbornog zakona u Saboru” rekao je da ustanovio da ne zna što sprječava Sabor da to riješi.