HDZ-ov zastupnik, nekadašnji ministar financija Ivan Šuker poručio je u ponedjeljak, u saborskoj raspravi o godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna za 2016., kako je došlo vrijeme da se Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) vrati u državnu riznicu.
Prije tri godine, kad je HZZO izdvajan iz riznice rečeno je da će se time riješiti svi problemi u zdravstvu, danas imamo dug zdravstva veći od 3,5 milijardi kuna, istaknuo je Šuker i poručio da je došlo vrijeme da se HZZO vrati u državni riznicu.
I SDP-ov Željko Jovanović (SDP) rekao je kako je hrvatsko zdravstvo “jako, jako bolesno” i da je “praktično pred kolapsom”.
Država ovog trenutka duguje više od 2 milijarde kuna HZZO-u, dugovi zdravstva su 8 milijardi i ozbiljno prijete da se sustav zdravstva raspadne, rekao je Jovanović te upozorio da dug bolnica iznosi oko 2, 8 milijardi kuna i više ne trpi nikakvo odlaganje. Ministar zdravstva ne nudi rješenje, a država ne plaća obveze prema HZZO-u, ustvrdio je Jovanović pitajući ministra financija što se čini da zdravstveni sustav ne kolabira.
Ministar financija Zdravko Marić složio se sa Šukerovim procjenama o HZZO-u. naglasivši kako je “evidentno” da izdvajanje HZZO iz državne riznice nije riješilo nikakve probleme u samom zdravstvu.
“Imamo kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, ali s druge strane evidentno fiskalno i financijski (sustav) nije održiv”, rekao je Marić poručivši da će njegovo Ministarstvo napraviti ključan iskorak da se sustav stabilizira, najvećim dijelom na rashodnoj strani zdravstvenog sustava.
Marić: Koncem ožujka dug zdravstva 8, 1 milijardi kuna
Ministar Marić je iznio podatak kako je koncem ožujka ove godine ukupni dug zdravstvenog sustava bio 8, 1 milijardi kuna, od čega na bolnice ‘otpada’ oko 4, 9 miilijardi, preostali dio duga je dug HZZO-a.
Podnoseći Saboru godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna, ministar financija također se pohvalio povijesno niskim deficitom.
Otkad pratimo našu fiskalnu politiku i proračun po ESA metodologiji imamo najniži deficit, iznosio je 2,8 milijardi kuna ili 0,8 posto BDP-a, istaknuo je Marić.
Proračunski prihodi lani su, u odnosu na godinu prije porasli za 6,5 posto, na 116, 8 milijardi kuna, dok su rashodi rasli za 1,6 posto, na 120,2 milijarde kuna, uslijed čega je i zabilježen povijesno niski deficit, od 0,8 posto BDP-a.
Nastavimo li s takvim rezultatima, s ovakvom poduzetničkom klimom, u godinama koje slijede možemo očekivati i daljnje pozitivne pomake, zaključio je ministar financija Marić.
Gospodarski rast lani je bio na razini tri posto, najveći je rast ostvaren kod izvoza roba i usluga, značajna rast polučila je osobna potrošnja te investicije. Industrijska proizvodnja rasla je za 5 posto, trgovina na malo 4, noćenja turista devet posto.,..
Revizija: Izvještaju uvjetno mišljenje
Godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna, Državna revizija dala je uvjetno mišljenje. Iako je velik broj preporuka Revizije proveden, neke se nepravilnosti ponavljaju, a najvećim se dijelom odnose na donošenje provedbenih propisa, rekao je glavni državni revizor Ivan Klešić konkretizirajući kako, primjerice, nisu utvrđena mjerila za izračunavanje iznosa koja iz državnog proračuina treba doznačiti HZZO-u za određene grupe osiguranika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
