Nužno je pokrenuti preispitivanje promjena provedenih u hrvatskom visokom obrazovanju, jer je Hrvatska jedina zemlja članica EU koja to nije napravila, istaknuto je u četvrtak u Osijeku na okruglom stolu o “Provedbi i reviziji bolonjskog procesa“.
Na poticaj Odbora za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) te Znanstvenog vijeća HAZU-a za obrazovanje i školstvo okrugli stol su organizirali hrvatski Retorski zbor i osječko Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera.
Predsjednik Odbora HAZU-a za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima akademik Ivica Kostović rekao je kako je jedan od njihovih najbitnijih zadataka provedba analize bolonjskog procesa, jer je prema preporukama i zahtjevima Erevanske konferencije razvidno kako je Hrvatska jedina članica EU koja ga nije sustavno analizirala, ni preporučila njegovo poboljšanje. Dodao je kako je Nacionalno vijeće već zauzelo stav da se sva pozitivna dostignuća bolonjskog procesa trebaju dalje razvijati, a mijenjati zapošljivost prvostupnika, kao i plaćanje doktorskog studija, koje snose sami studenti, što nema nigdje u Europi jer se jedino tako mogu zadržati doktorandi.
Predsjednik Rektorskog zbora i rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras rekao je kako su sve europske zemlje napravile određenu reviziju bolonje te da su svjesni posljedica koje danas imamo zbog njezina brzog uvođenja u što je trebalo uložiti određena financijska sredstva jer se studira godinu dana duže.
Pedagoški standard je postrožen što smatra dobrim, a novac i broj ljudi ostao je isti. Smatra kako će Sveučilišta trebati preuzeti odgovornost u skladu sa svojom autonomijom te osigurati provedbu reformi kako bi prilagodilo programe fleksibilno i brzo bez uplitanja faktora koji o tome nisu dovoljno informirani.
“Za reformu smo, jer je potrebna, ali država mora odgovoriti na naše zahtjeve, jer kao što smo vidjeli nisu priznali preddiplomske studije kao što je nekada bila visoka stručna sprema, pa ti ljudi nemaju gdje raditi, ni u državnoj službi, a ne prepoznaju ih ni javna poduzeća, a privatnici ako su kvalitetni“, rekao je Boras.
Rektor osječkog Sveučilišta J.J. Strossmayera Željko Turkalj napomenuo je kako smo nakon deset godina Bolonjskog procesa i prvih završenih studenata nakon petogodišnjeg obrazovanja mogli uočiti određene nedostatke koje je trebalo poboljšati kako bi se postigla njezina svrha, skratio proces studiranja, osigurala veća protočnost studenata i kontinuitet u obrazovanju. Smatra kako smo se u Hrvatskoj prebrzo prilagođavali Bolonjskom procesu, jer smo u roku dvije godine pristupili preuređivanju postojećih u nove programe, kako bi dobili zamišljeni model koji nije dovoljno prepoznat u poslovnom okruženju, odnosno poslodavci nisu prepoznali u koju razinu kojeg završenog studenta treba uvrstiti.
“Sadržaji se nisu dovoljno brzo mijenjali proteklih deset godina jer je poslovno okruženje zahtjevalo neke nove poslovne vještine i znanja koje bi se prepoznale na sadašnjem tržištu rada. Niz zanimanja koja smo prepoznavali prije deset ili 15 godina danas jednostavno ne postoje. Futuristi kažu kako će u idućih 20 godina ostati deset posto sadašnjih prepoznatljivih zanimanja, 90 posto će biti potpuno novi sadržaji i zanimanja koje će tražiti poslovno okruženje”, rekao je Turkalj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
