Svjetski dan dostojanstvenog rada, sindikati: ‘Zloporabu radnika omogućila je Vlada uz svesrdnu potporu poslodavaca’

Foto: gettyImages

Jedno od temeljnih prava čovjeka je pravo na rad. 7. listopada obilježava se Svjetski dan dostojanstvenog rada čiji je osnovni cilj vraćanje dostojanstva radu i radniku, jer jedino dostojanstvenim radom temeljenim na četiri osnovne komponente – zapošljavanju, pravima, zaštiti i dijalogu, stvaraju se perspektive za društveni napredak i razvoj.

Dostojanstveni rad znači ostvarivanje ustavnog prava na rad otvaranjem novih radnih mjesta i zapošljavanje bez diskriminacije, redovitu i primjerenu plaću koja omogućuje dostojanstven život radnika i njegove obitelji, socijalnu sigurnost i zaštitu u slučaju bolesti, privremene nezaposlenosti, umirovljenja, rad bez izrabljivanja te slobodu radnika da se organiziraju u sindikate.

> (VIDEO) Predsjednik Udruženja trgovine Katavić: ‘Inspekcije strane trgovačke lance ne smiju previše posjećivati da ne bi došlo do nezgodnog poziva iz konzulata’

Tim su povodom reagirali iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Nezavisnih hrvatskih sindikata i ocrtali stanje u Hrvatskoj.

“Iako se početak njegovog obilježavanja nekako „poklopio“ s početkom velike svjetske gospodarske krize i recesije, nije njegovom obilježavanju ona bila neposredan povod. Povod je bilo dugogodišnje udaljavanje sustava rada od njegovog temeljnog smisla i sve veće priklanjanje gospodarskih politika interesu kapitala…I baš je ove godine i u takvim kriznim uvjetima hrvatska vlada odlučila pokrenuti izmjene Zakona o radu, uz svesrdnu potporu raznih poslodavačkih udruga i organizacija, kao i pojedinaca koji su godinama zauzeti za liberalizaciju i fleksibilizaciju Zakona o radu, odnosno hrvatskoga sustava rada. Za opravdanje toga postupka pokušavaju izvući razloge u, kako kažu, „nužnosti preciznijeg uređenja rada na izdvojenom mjestu (rada od kuće), povećanju ili brisanju kvota sati za dopunski rad te boljem uređenju rada na određeno vrijeme“ (u čemu je Hrvatska u samom europskom vrhu). Poslodavci odmah, kako bi ponovno uspostavili željenu neravnotežu, (ako se malko „postroži“ zapošljavanje na određeno vrijeme) traže labavljenje Zakona na području zapošljavanja i ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Nezavisni hrvatski sindikati očekuju da će ne samo članovi sindikata nego i najveći dio ostalih građana poduprijeti sindikalne napore da i kroz predstojeće pregovore o izmjenama ZOR-a još snažnije zastupaju, brane i obrane radnička prava i interese.”, istaknuli su u priopćenju iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Savez samostalnih sindikata Hrvatske također ističe nepoštivanje prava radnika i osvrće se na izmjene Zakona o radu.

“Jedan od najvećih problema hrvatskog radnog zakonodavstva je organizacija radnog vremena, koja omogućuje da čak dva od pet hrvatskih radnika rade prekovremeno jednom ili više puta svakog tjedna. Među njima, 60 posto to čini bez potrebnog pisanog naloga poslodavca, a za čak 40 posto onih koji rade prekovremeno takav rad nije ni evidentiran ni plaćen. Pokazali su to podaci istraživanja o radnom vremenu što ga je za SSSH, na nacionalno reprezentativnom uzorku, provela agencija Hendal u drugoj polovici prošle godine. Ovakvu zlouporabu rada i radnika omogućuju zakonske odredbe organizacije radnog vremena, znatno pogoršane promjenama Zakona o radu 2014., kada je između ostalog uvedena mogućnost organizacije radnog vremena u nejednakom trajanju. Ona daje poslodavcima široke mogućnosti prekrajanja i manipuliranja radnim vremenom radnika, dok su istovremeno olabavljeni postupci kojima se evidentira i, u slučaju spora, dokazuje stvarno odrađeno radno vrijeme. Nažalost, hrvatska Vlada sama priznaje da „ne prati primjenu Zakona o radu“ (vidi pisani odgovor ministra rada SSSH-u početkom 2018., dostupan na zahtjev). To ju, međutim, ne sprečava da smišlja i najavljuje uvijek nove promjene Zakona o radu, uvijek u cilju daljnje fleksibilizacije, iako je već i sam OECD odavno izjavio da njihov vlastiti indeks zakonske zaštite zaposlenja (EPL) nema nikakve veze s poticanjem novog zapošljavanja. Usput, EPL za Hrvatsku od 2014. iznosi 2.23 i od usporedivih zemalja samo Mađarska ima niži.”

Njihovo priopćenje u cijelosti pročitajte ovdje:

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr