Tema jutrošnje emisije HKR-a “Argumenti” bila je neradna nedjelja. Hoće li i kada nedjelja biti slobodna za zaposlene u trgovini? Je li to ekonomski opravdana mjera ili pritisak zbog nedostatka radne snage? Kakva su iskustva trgovačkih centara koji već ne rade nedjeljom?
Gosti “Argumenata” bili su: čelnica udruge “U ime obitelji” Željka Markić, ekonomski analitičar Andrej Grubišić i predsjednik Udruženja trgovine pri HGK Ivica Katavić.
Katavić: ‘Naša odluka o neradnim nedjeljama i blagdanima nije se odrazila na promet’
Ivica Katavić, predsjednik Upravnog odbora KTC-a osvrnuo se na dosadašnje iskustvo neradnih nedjelja. Upravo je on kao voditelj KTC-a prošle godine donio odluku o neradnoj nedjelji. Objasnio je kako je to bila dobra odluka te je izrazio zahvalnost kupcima koji su podržali njihovu odluku.
“Imali smo strah od gubitka prometa. Krenuli smo eksperimentalno i pokazalo se to kao pun pogodak te se nije odrazilo na promet. Od Nove Godine donijeli smo odluku da nećemo raditi nedjeljom, niti državnim praznicima, što su radnici dočekali radosno, a kupcima je bilo drago, jer brinemo o radnicima i ostali su nam lojalni.”
Dr. Markić: “Ravnoteža i za zaposlenike i za poslodavce”
Govoreći o neradnoj nedjelji, predsjednica udruge U ime obitelji Željka Markić istaknula je koliko je važno da ljudi koji rade šest dana u tjednu imaju slobodan dan za obitelj, hobije, odlazak na misu i vremena da se svi zajedno nađu za stolom. Također je podsjetila na 2017. godinu kada je udruga U ime obitelji dala zakonski prijedlog, koji je uobličilo Odvjetničko društvo Planinić, Šoljić i partneri iz poduzetničkog kuta gledanja.
U prijedlogu su htjeli pokazati kako veliki dio onih koji rade nedjeljom za to uopće nije plaćen te su predložili da im se da prilika da sami biraju hoće li raditi nedjeljom ili ne, a onima koji rade da se satnica uveća za 50 %. Upozorila je kako nedjeljom većinom rade mlade žene.
“Radnici u trgovinama većinom rade šest dana u tjednu, nedjelja im omogućava vrijeme provedeno s obitelji, hobije, odlazak u Crkvu. To je doista nešto što smo se mi kao udruga zalagali. 2017. dali smo zakonski prijedlog iz poduzetničkog ugla. Cilj je bio pokazati da većina radnika koji rade nedjeljom za to nije plaćen. Željeli smo podržati radnike da sami odluče žele li raditi nedjeljom, a ako rade, da im to bude plaćeno 50 posto više. Pokazalo se da zakonodavac, Vlada Andreja Plenkovića, nema sluha ni za minimalan pomak. Nadam se da će ovo obećanje biti ispunjeno na jedan način koji će postići ravnotežu i za zaposlenike i za poslodavce“, zaključila je Markić.
Andrej Grubišić istaknuo je da on kao katolik ne podržava rad nedjeljom.
„Najbolje rješenje nije reguliranje rada nedjeljom, nego oni koji ga pokušavaju regulirati, navodno boreći se za dobro radnika, trebaju reducirati poreze i vlasnicima biznisa i djelatnicima omogućiti adekvatnu pravnu zaštitu“, istaknuo je.
Novinar Salihović uključio se u emisiju iz Slovenije i izvijestio o reakciji građana na prošlotjednu izmjenu zakona o neradnim nedjeljama i blagdanima. „Čvrsto sam uvjeren da nitko neće propasti zbog ove odluke i da će nam Crkva pomoći upoznati što znači nedjelja, Dan Gospodnji“, rekao je.
„Ovom odlukom jedino ćemo izgubiti komoditet na koji smo naviknuli, a ono što ćemo dobiti – dobit ćemo obitelj na okupu. U ovoj državi pa i u svijetu sve polazi od obitelji. Za ono najgore što se događa kriva je obitelj, ono najbolje što se događa polazi iz obitelji i ako rasipamo tu obitelj nedjeljom, napravit ćemo problem samima sebi“, naglasio je Katavić.
Željka Markić pojasnila je kako ljude treba naučiti da ne kupuju nedjeljom, odnosno kako se mora imati u svijesti ženu koja nedjeljom mora raditi. Grubišić se nadovezao naglasivši kako je odgovornost na pojedincu, a ne na društvu. „Promjena u društvu započinje promjenom pojedinca“, zaključio je.
„Ljudi ne idu u kupovinu zato što moraju, nego zato što mogu“
Povećana kupovina nedjeljom posljedica je mogućnosti koja je svima dana.
„Ljudi ne idu u kupovinu zato što moraju, nego zato što mogu“, naglasio je Katavić.
Hrvatski trgovci pomagali u Domovinskom ratu
Katavić je istaknuo važnost hrvatskih trgovaca koji su dobrim dijelom na svojim leđima iznijeli Domovinski rat, šaljući hranu gdje god je bilo potrebno, a isto tako su prvi koji šalju pomoć kad su u pitanju prirodne katastrofe, humanitarne akcije i slično.
“Kamioni robe, cigareta, konzervi…, išli su iz skladišta trgovaca i pomagali su da hrvatski branitelji u ničemu ne oskudijevaju. O tome se malo zna. Hrvatski su trgovci prvi koji šalju pomoć kad su u pitanju prirodne katastrofe. Odmah kreću kamioni, šleperi u pomoć – i to malo ljudi zna. Kad je riječ o humanitarnim akcijama – opet se prvo zove trgovce. Hrvatski su trgovci proveli u posljednjih 20-25 godina modernizaciju svojih trgovina i to su radili s kreditima koji nisu bili od 0,4 – 0,6 posto kamata, već su bili krediti od 7 do čak 12 posto kamate svojevremeno. To hrvatskim trgovcima nitko ne priznaje. Hrvatski trgovci su ti koji su u prvom redu kad ih treba obići, u prvom redu ako im treba naplatiti kaznu, jer mislim da se strane trgovačke lance ne smije previše posjećivati da se ne bi došlo do nezgodnog poziva iz konzulata. Najavljuje se izmjena Zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse, što ćemo tamo vidjeti, to tek možemo nagađati. Strani trgovački lanci imaju 0,14 % kamata od svojih matičnih kuća, a najveći dio njih nikad nije imao dobit u Hrvatskoj – ta dobit ode u Njemačku kroz fakture uz korištenje zaštitnog znaka i imena“, zaključio je Katavić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
