Tko je Arijana Lekić Fridrih? Smetaju joj muškarci koji klečeći mole krunicu i proslava Oluje

arijana lekić fridrih
Montaža: Narod.hr, izvor: Fah

Protekle prve subote u mjesecu, na dan koji Katolička Crkva posvećuje Bezgrješnom Srcu Marijinu, oko 300-tinjak muškaraca okupilo se na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, u organiziranoj javnoj molitvi krunice, želeći pokazati koliko drže do svoje vjere. Molitva je bila organizirana i u nekim drugim hrvatskim gradovima, a organizator te inicijative je pokret “Muževni budite” kojem su se priključili mnogi muškarci, a i druga bratstva i zajednice. U isto vrijeme na zagrebačkom Trgu bana Jelačića organiziran je i protuprosvjed odnosno, kako je najavljeno, participativni performans Arijane Lekić Fridrih pod nazivom Tiha misa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Organizator muške molitve krunice za Narod.hr: ‘Najljepši su prizori očeva i sinova kako mole zajedno’
>  Muškarci javno molili krunicu: ‘Lijepo je što nas je svaki put sve više. Prosvjednici? I za njih smo molili’

„Tiha misa“ je, kako je opisala umjetnica i redateljica Arijana Lekić Fridrih, skupna intervencija koja nastaje kao reakcija na paralelnu inicijativu „Muževni budite“, odnosno na, prema njezinim riječima, “nedavno intenziviranu re-tradicionalizaciju (navodno) sekularnog hrvatskog društva koju provode muškarci klečeći i moleći svake prve subote u mjesecu na glavnim trgovima raznih gradova u Hrvatskoj, uključujući i Zagreb.”

Na svojem Facebook profilu o muškarcima koji klečeći mole krunicu Arijana Lekić Fridrih je napisala (prenosimo u izvornom obliku):

1. Necete. 2. Voljela bih znat sto Kaptol misli o porukama koje se salju s ovih okupljanja. 3. Ustavom nam je zajamcena jednakost, a dodatak ustaskih simbola je protuzakonit.
Misli li bilo koja od parlamentarnih stranaka reagirati? HDZ – Hrvatska demokratska zajednica Možemo – politička platforma SDP Hrvatske Nova ljevica MOST nezavisnih lista ? Itko? Barem da znamo na cemu smo, last time i checked zivimo u sekularnoj drzavi gradana predominantno katolickog opredjeljenja koji vjeruju u krscanske vrijednosti. Ovo nisu krscanske vrijednosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Udruga Domino

Nju i njezin rad podržava udruga Domino, organizacija civilnog društva sa sjedištem u Zagrebu koja djeluje u područjima kulture na lokalnoj i međunarodnoj sceni. Kako za sebe kažu, ”udruga Domino za cilj ima propitivanje tradicionalnih i rad na transformaciji opresivnih normi u tranzicijskom društvu kroz kulturu, medije, javne politike, obrazovanje i suradnje s domaćim i međunarodnim organizacijama”. ”Vizija Domina je da u društvu postoji konstantnost prepoznavanja normi koje onemogućuju slobodu kreativnog umjetničkog i queer izražavanja koje je subverzivno, ali bezopasno za druge ljude, tvrde.  Udruga Domino provodi svoje aktivnosti i ostvaruje opće ciljeve kroz četiri glavna programa: kultura, mediji, edukacija, politika”, piše ova udruga o sebi.

Kako to rade vide se po tome što je udruga Domino podržala Mirelu Čavajdu i njezinu odvjetnicu Vanju Jurić, a također su objavili prijevod dviju LGBT slikovnica za najmlađe koje se bave temom ”istospolnih obitelji”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Mirela Čavajda i njezina odvjetnica dobile nagradu za ‘građansku hrabrost’ od ekipe koja stoji iza Queer festivala
> LGBT propaganda u Hrvatskoj: Objavljene nove slikovnice koje promiču ‘istospolne obitelji’

Tko je Arijana Lekić Fridrih?

Arijana Lekić Fridrih je rođena u Zagrebu 1983. gdje živi i radi. Završila je studij Filma i videa na Umjetničkoj akademiji u Splitu te studij Režije dokumentarnog filma na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Djeluje u području filma i video umjetnosti.

Trenutačno radi na multimedijalnom web-projektu “Od5Do95”.  Potpisuje režiju i produkciju brojnih televizijskih reklama i spotova, redovito surađuje s marketinškim agencijama na audiovizualnim rješenjima projekata i kampanji te surađuje s UNHCR-om na produkciji video materijala od važnosti za područje djelovanja UNHCR-a.

Njezin film Parada snimljen je 2015. i prati obilježavanje 20. obljetnice vojne akcije Oluja. Oko dvadeset tisuća ljudi okuplja se na ulicama da bi vidjeli mimohod i pozdravili vojnike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Arijana Lekić Fridrih
Fah

”I više od 20 godina nakon kraja rata on je još uvijek u mnogim glavama”, ističe Arijana Lekić Fridrih, autorica dokumentarnog filma ‘Parada’ koji kroz sedmominutni prikaz zagrebačke vojne parade povodom 20. godišnjice Oluje pokazuje opčinjenost naroda vojskom i ratom, koja se prenosi i na djecu, tvrdi autorica.

O patrijarhatu

Arijana Lekić Fridrih kritizira patrijarhat, očito ne shvaćajući značenje te riječi. Također, potpuno krivo (namjerno?!) povezuje i stavlja znak jednakosti između patrijarhata i nasilja nad ženama, te čak ubojstva žena, na koja s pravom upozorava. Tako, među ostalim, opet o moliteljima na Jelačićevom trgu, kaže:

“Arhaični modeli rodnih podjela i društvenih uloga, a pogotovo ovakvih koje se oslanjaju na neupitne i iskljuučivo muške „glave obitelji“ došli su glave prevelikog broja žena u ovome društvu da bismo zanemarili budućnost koju ovi muškarci nameću. Građansko društvo temeljeno na jednakosti nema taj luksuz ignoriranja ovakvih inicijativa koje zazivaju uspostavu i veću vlast glavara i poglavara u obitelji te koje time propagiraju arhaične modele patrijarhalnog nasilja. Problem tzv. glavarstva muškaraca očituje se u porastu statistike vezane uz zlostavljanje djevojčica, djevojaka i žena. Naime, uz čak 14 slučajeva femicida u 2022. godini, podsjećamo i na činjenicu da je ovog tjedna Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja izvijestio da je od studenoga 2020. godine do danas primio 1709 poziva žrtava rodno uvjetovanog nasilja. Ne želimo da na ovaj način ‘muškarci preuzimaju odgovornost u svojoj obitelji’, ne samo po pitanju pobačaja, već i po bilo kojem pitanju koje vodi do nejednakosti, diskriminacije i, u konačnici, do zlostavljanja žena”, smatra Lekić Fridrih.

Smetaju li joj pripadnici Hare Krishne na Trgu bana Jelačića?

U demokratskom svijetu uobičajeno je da se na trgovima mogu izražavati vlastite ideje na društveno prihvatljiv način. Tako je bilo zamišljeno još u staroj Ateni, kao i u Rimu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ostaje pitanje zbog čega u demokratskom društvu gospođi Lekić Fridrih ne smetaju primjerice pripadnici Hare Krishne koji na tom istom zagrebačkom Jelačićevom trgu pjevaju molitvene pjesme i izvode vjerske rituale u skladu sa svojom religijom satima i danima. Ne smeta joj, izgleda, ni nedavni “umjetnički performance” u sjećanje na Toma Gotovca prilikom kojeg je goli muškarac usred bijela dana šetao Jelačićevim trgom u vrijeme kad ga tu mogu vidjeti obitelji s malom djecom. Nije, koliko je poznato, reagirala ni na prosvjede podrške za ubojstvo nevine djece u majčinoj utrobi koji su se također bili na tom trgu.

Predmet njezine kritike jedino su katolički muškarci koji klečeći mole krunicu. Što je za Lekić Fridrih najgore – mole ju javno.

O Oluji

Snimila je i film Parada u kojem problematizira veliku vojnu paradu u Zagrebu iz 2015. povodom 20. obljetnice vojne akcije Oluja.

”Znam da je npr. u Francuskoj mimohod jedan od najvećih događaja u zemlji i da svi u tome uživaju, ali sigurno postoji distinkcija između onoga što se događa tamo i što se dogodilo u Hrvatskoj prije dvadesetak godina. Hrvatska je zemlja koja je nedavno izišla iz rata i poruke koje se upućuju na obljetnicama nisu poruke pomirenja niti se takvi mimohodi mogu smatrati proslavom. To je pokazivanje sile i manipulacija isključivo u svrhu skupljanja političkih bodova i zapravo je priča o militarizaciji i nacionalizmu.

Čini mi se da se opet pripremamo za rat. Ne znam tko će nam biti neprijatelj, ali sigurno ćemo ga naći. Ja sam osobno pacifistkinja i protiv sam bilo kakvih vojnih parada. Ova ima posebnu težinu s obzirom na kontekst, ali mislim da je opasna svaka vrsta paradiranja s oružjem i tenkovima po cesti. U međuvremenu se aktualizirala priča o ponovnom uvođenju vojnog roka i zvanju ljudi u pričuvu. Kad sam snimala film, mislila sam da će teško biti gore, ali stvarnost me demantirala na najgori mogući način. Da je mimohod bio sada, vjerujem da bi atmosfera bila mučnija”, kazala je 2017. za portal Autonomija.

> Organizator muške molitve krunice za Narod.hr: ‘Najljepši su prizori očeva i sinova kako mole zajedno’
> Jednom od organizatora muške krunice ukinuli broj mobitela zbog ‘moguće terorističke prijetnje’?!
> Muškarci javno molili krunicu: ‘Lijepo je što nas je svaki put sve više. Prosvjednici? I za njih smo molili’

 

Također je snimila film “Ispočetka”, koji se bavi političkom kampanjom Jadranke Kosor, te je film opisala riječima: Jadranka Kosor već se dvadeset godina bavi politikom. Premijer Ivo Sanader imenovao ju je svojom nasljednicom kad je pod neobjašnjenim okolnostima dao ostavku i tako je postala prva hrvatska premijerka. Izbori 2015. godine prvi su na kojima bivša premijerka nastupa sama, bez potpore jake infrastrukture bivše stranke, a ti će izbori biti odlučujući za ostatak njezine karijere. Tijekom tri tjedna političke kampanje mora uvjeriti birače da joj daju svoj glas kako bi ponovno postala saborska zastupnica.

 “Nema žene bolje od krmače”

Na temelju svojeg istraživanja bećarca napisala je rad “Nema žene bolje od krmače”, te je o tome rekla:

“Teško je ne primijetiti da sam koncept bećarca potiče mizoginiju i propagira objektifikaciju žena, a sve to upakirano je u šaren paket zabave za široke mase. Iz bećarca se vidi na koji način se u našem društvu tretiraju žene, ali i naš odnos prema ženskom starenju, ženama koje izlaze iz okvira izvan kojeg su muškarci jer su muškarci. Propitujem koncept tradicije i onog što ostavljamo za nama. Djevojčice su od mlade dobi izložene toj vrsti narativa i prihvaćaju je kao svoju baštinu, tradiciju, a mene zanima odnos prema tradiciji. Svojevremeno, tradicionalno, podsjećam, žene nisu imale pravo glasa.”

Multimedijalna umjetnica javnosti je najpoznatija po instalaciji postavljenoj u srpnju u zagrebačkoj Tkalčićevoj ulici, pod nazivom “Nema žene bolje od krmače”, a kojom je htjela ukazati na problematičan upis bećarca na popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva UNESCO-a.

Kako je sama istaknula, njezina audiovizualna instalacija u prostoru ističe vulgarnost bećarca, ali i njegovo pozivanje na mizoginiju i nasilje.

”Nema žene bolje od krmače, moš je klati, moš je i j…ti”, sadržaj je naslovnog bećarca u videoporuci postavljene instalacije, a navode se i ostali među kojima i ”U curice šaren pi..ć mali, a u babe ko opanak stari. ”Curica je sjedila na pragu pa joj p..a uvatila vlagu”.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

 

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.