Tko je Drago Župarić-Iljić koji je u ime Hrvatske sudjelovao na stvaranju Marakeškog sporazuma

Foto: snimka zaslona

Kako smo već pisali UN-ov Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama poznatiji kao Marakeški sporazum svoje temelje ima u UN-ovoj Newyorškoj deklaraciji iz 2016. godine.

Globalni kompakt za koji je šira hrvatska javnost saznala tek 31. listopada 2018. godine, zbog istupanja Austrije, Mađarske i SAD-a zbog bojazni od brisanja razlike između legalnih i ilegalnih migracija odvijao se u tri faze.

U prvoj fazi između travanja i studenoga 2017. godine fokus je bio na konzultacijama sa zemljama članicama UN-a gdje su članice dobile priliku dati svoj doprinos i prijedloge za budući globalni dogovor.

U drugoj fazi od studenoga 2017. do siječnja 2018. godine voditelji ovoga plana su usvojiti savjete i prijedloge država članica UN-a te odredili konačnu skicu dokumenta o globalnom dogovoru.

U trećoj i završnoj fazi, koja je trajala od veljače do srpnja 2018. godine, zemljama članicama je prikazan nulti nacrt globalnog dogovora, nakon čega su po nekoliko dana svaki mjesec pregovarali i dogovarali o implementacijama samog dokumenta.

U svakoj od navedenih faza bilo je predviđeno sudjelovanje dionika (stakeholders) koje su zapravo predstavljale konzultacije uključujući i pripreme svih faza, odnosno krajnje implementacije.

U ime Hrvatske – Drago Župarić-Iljić sa Sorosevog sveučilišta i Institua za migracije i narodnosti

Na sastancima dionika, jedini prisutan iz Hrvatske i to 2017. godine bio je dr. Drago Župarić-Iljić, vanjski suradnik Institua za migracije i narodnosti.

Iljić-Župarić diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, magistrirao Sociologiju i socijalnu antropologiju na Srednjoeuropskom sveučilištu čiji je osnivač milijarder George Soros.

Drago Iljić-Župarić doktorirao je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom „Utjecaj promjena u okolišu na nastanak (ne)dobrovoljnih migracija” 2015. godine.

Na stanicama Instituta za migracije i narodnosti pod njegovim zaposlenjima i iskustvima navode se Gimnazija „Matija Antun Reljković” (2007.), Centar za mirovne studije (2008) te Institut za migracije i narodnosti od 2009. godine do danas.

Radio na projektu utjecaja migracija na regionalni razvoj Hrvatske

Među projektima u kojima Drago Iljić-Župarić sudjelovao između ostali su “Utjecaj migracija na regionalni razvoj Hrvatske” i “Hrvatska – (k)raj na zemlji: program za zaštitu i afirmaciju prava na azil (Centar za mirovne studije).

Kada su u pitanju autorski radovi, suautor je knjige “Azil u Hrvatskoj – integracijske politike” (Centar za mirovne studije), a uredio je sljedeće knjige: “Prvih deset godina razvoja sustava azila u Hrvatskoj” (Kuća ljudskih prava) i “Nacionalne manjine kao faktor stabilnosti u međunarodnim odnosima Hrvatske i Srbije”, a među radovima u časopisima vrijedi izdvojiti rad za Političku Misao Dejana Jovića “Dragutin Babić: Etnonacionalizam i rat u Hrvatskoj: Teorijski aspekti i istraživanje međunacionalnih odnosa u lokalnim zajednicama” te sažetak u zbornicima skupova “Mapiranje migracija u Hrvatskoj – propitivanje povijesne perspektive i suvremeni izazovi” čiji je izdavač Srpsko sociološko društvo.

Institut za migracije i narodnosti – preteča jugoslavenskog Centra za istraživanje migracija iz 1967. godine

“Institut za migracije i narodnosti osnovan je 1984. godine, isprva pod nazivom Centar za istraživanje migracija i narodnosti, a današnji naziv nosi od 1987. Nastao je spajanjem Centra za istraživanje migracija, nasljednika kontinuiranog istraživanja vanjskih migracija započetog 1967. u okviru Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu kojemu se 1977. priključio Centar za izučavanje obrazovanja Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu i Zavoda za migracije i narodnosti (koji postoji već od 1965.), s ciljem znanstvenog istraživanja vanjskih i unutarnjih migracija, hrvatskog iseljeništva i manjina.

Zadaća je Instituta poticati komparativno proučavanje migracija, manjina i etničnosti te unaprijediti javno razumijevanje njihove složenosti i stvarnosti, ali također istraživanjem i raspravom poticati uvođenje novih politika i djelatnosti koje mogu utjecati na rješavanje problema vezanih uz ta područja”, piše na stranicama Instituta.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr