Nakon što je ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Gordana Buljan Flander podnijela ostavku, što je bio rezultat tekstova na H-alteru a kojemu je sud naredio prestanak pisanja zbog sumnje u objektivnost novinarke; tromjesečnog ignoriranja od strane gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića, ali i otvorene kritike sudbene vlasti koje su iznijeli premijer Andrej Plenković i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, zbog navodnog udara na slobodu medija – na mjesto vršiteljice dužnosti ravnateljice Poliklinike došla je Vanja Slijepčević Saftić, njena dosadašnja zamjenica.
Ona je na čelo Poliklinike došla nakon što je gradonačelnik Tomašević smijenio kompletno Upravno vijeće ove ustanove te imenovao novo. Nedugo nakon dolaska na čelo Poliklinike v.d. ravnateljice Slijepčević Saftić posumnjala je u nestanak određenih dokumenata o čemu je izvijestila policiju, koja će utvrđivati nedostaje li dio dokumentacije, je li je i tko iznosio iz ustanove, po čijem je nalogu to radio te o kakvim se dokumentima radi. Prema pisanju Jutarnjeg lista u pitanju je bila dokumentacija vezana za poslovanje i financije Poliklinike.
Tada su reagirale odvjetnica Željke Pokupec i dr. sc. Sandre Marković, specijalistica iz oblasti ustavnog prava, koje zastupaju Gordanu Buljan Flander, te su poručile: “napadi putem medija sada su ozbiljno ugrozili osobni i pravni integritet naše klijentice te prenosimo odlučno negiranje naše klijentice da je ikada radila protivno interesima svojih klijenata i institucije čiji je položaj u stručnom miljeu podigla na nesporno zavidan nivo. Naša klijentica niti sada ne radi ništa protivno zakonu te nikada nije iznosila bilo kakvu službenu dokumentaciju, pa tako niti onu iz područja financija Poliklinike”.
Tko je Vanja Slijepčević Saftić?
Vanja Slijepčević Saftić je doktorica medicine, specijalist pedijatar, subspecijalist dječje neurologije s iskustvom rada u Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba. Iskustvo rada ima i na Medicinskom fakultetu u Splitu, Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, Klinici za pedijatriju KBC Sestre milosrdnice i Hrvatskom Katoličkom Sveučilištu.
U njenoj biografiji se glede obrazovanja navodi da je od 2000. do 2002. pohađala Specijalističko poslijediplomsko usavršavanje iz pedijatrije, Stručni poslijediplomski studij (KBC Zagreb). Od 2002. do 2004. prolazila je Poslijediplomsko znanstveno obrazovanje
Medicinski fakultet Osijek Sveučilište u Osijeku (Znanstveni poslijediplomski studij Biomedicina i zdravstvo), nakon čega je 2007. dobila međunarodnu stipendiju u SAD-u. Godine 2010. te je stekla međunarodni ceritifikat u SAD-u, nakon stipendije Američko austrijske zaklade. Od 2009. do 2013. bila je liječnik na subspecijalizaciji iz dječje neurologije, a 2013. godine dobila je ceritifikat u sklopu Američke akademije pedijatara. Ona je 2010. godine postala doktor znanosti, a 2016. dobila je status primarijusa te je izabrana u znanstveno znanje docenta.
Među brojnim publiciranim radovima Slijepčević Saftić ima i 2 rada koja je radila s Dianom Rudan, suprugom Igora Rudana i kineskim znanstvenicima. Također ima i 2 rada s Igorom Rudanom, kojim je sudjelovala na međunarodnom projektu istraživanja bolesti otočnih populacija.
Godine 2007. njeno se ima spominjalo u medijima nakon što ju je fizički napao dr. Zlatko Mandić u Kliničkoj bolnici Osijek. S njime se fizički obračunao i njezin suprug, također liječnik u bolnici, pisao je dnevnik.hr.
Ona se 2017. kandidirala za pravobranitelja za djecu, te je tada na pitanje što misli o Istanbulskoj konvenciji (IK) rekla da će na to odgovoriti ako bude izabrana za pravobraniteljicu. Ipak, na naknadno pitanje o IK rekla je da će je poštivati ako stupi na snagu te da poznaje propise protiv spolnog zlostavljanja.
Tada je pravobraniteljicu za djecu izabrana Helenca Pirnat Dragičević, jedina kandidatkinja koja je saslušana odvojeno od ostalih četvero kandidata jer nije došla pred saborski Odbor zbog drugih obveza.
Također se 2012. godine kandidirala za članicu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i tada nije htjela da se njezin razgovor pred Odborom za izbor i imenovanja snima za potrebe Sabora. Kada joj je objašnjeno da saslušanje prate i novinari, ipak je pristala na kamere.
Podsjetimo, u drugoj polovici rujna Općinski građanski sud u Zagrebu je donio Rješenje o zabrani pisanja koje se odnosi na portal H-alter čiji je nakladnik Udruga za nezavisnu medijsku kulturu (na čijem je čelu Toni Gabrić, vijećnik i sukreator programa Možemo), a vezani su uz tekstove o Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. Odluka je donosena povodom 10. tekstova koje je u razdoblju od 12.07.2021. do 25.08.2021. napisala novinarka Jelena Jindra. Ti su tekstovi napisani uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije (AEM) temeljem provedenog Javnog poziva za ugovaranje novinarskih radova u elektroničkim publikacijama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/Jutarnji list
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.