Tko je Pavo Barišić – kandidat za ministra znanosti i obrazovanja?

Mandatar nove hrvatske vlade i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izrazio je u srijedu uvjerenje da će Pavo Barišić, uz kojega se vežu afere dok je bio pomoćnik ministra znanosti u Vladi Ive Sanadera, biti dobar ministar znanosti i obrazovanja te kvalitetno nastaviti kurikulnu reformu.

“Uvjereni je domoljub i europejac. Siguran sam da će kvalitetno nastaviti kurikularnu reformu. Bit će on jako dobar ministar”, ustvrdio je Plenković za televiziju N1 po dolasku u središnjicu HDZ-a.

Barišić završio Pravni fakultet, germanistiku i filozofiju

Kandidat za ministra znanosti i obrazovanja Pavo Barišić rođen je 1959. u Gornjoj Dubici u općini Odžak u Bosni i Hercegovini. Završio je studij prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu 1982. diplomskim radom “Hegelova filozofija prava”. Diplomirao je studij filozofije, njemačkoga jezika i književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 1983. radom “Transformacija praktične filozofije”. Pohađao je postdiplomski studij Filozofija znanosti na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku i magistrirao 1985. s tezom “Praktična filozofija u Hegela”. Stekao je akademski stupanj doktora filozofije 1989. godine na Sveučilištu u Augsburgu.

Od 1984. do 1986. radi kao znanstveni asistent na Fakultetu političkih znanosti. Od 1986. zaposlen je u Odjelu za filozofiju Instituta za povijesne znanosti. Ravnatelj Instituta za filozofiju je 1991-2001. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora izabran je 2001. Predaje Povijest filozofije na zadarskom Filozofskom fakultetu i na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Predavao je Filozofiju prava i politike i kolegij Ante Starčević na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Predaje na kolegiju Teorije pravednosti na postdiplomskom studiju “Hrvatska i Europa” na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Od godine 1993. glavni je i odgovorni urednik časopisa “Filozofska istraživanja” i “Synthesis philosophica”, te urednik biblioteke “Filozofska istraživanja”.

Objavio je tri knjige kao autor te četiri knjige kao koautor i urednik. Objavljuje radove u inozemnim i domaćim časopisima i publikacijama, recenzije i prijevode knjiga u koautorstvu.

Voditelj je međunarodnog projekta institucionalne suradnje Filozofija i demokracija između Sveučilišta Ludwig Maximilian u Münchenu i Sveučilišta u Splitu.

Potporom Zaklade Alexander von Humboldt boravio je kao gostujući istraživač na Sveučilištu u Augsburgu 1997.-1998. i Münchenu 2004. Predavao je i kao gostujući profesor na Sveučilištu Kwansei Gakuin u Japanu 2002.-2003.

Bio je pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i športa Dragana Primorca 2004.-2006., predsjednik Upravnoga vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje 2005.-2006., voditelj Operativnoga stožera Bolonjskoga procesa 2005.-2006. i predsjednik Savjeta Sveučilišta u Splitu 2005.-2007. godine.

Dobitnik je nagrade za znanstvenu izvrsnost u Institutu za filozofiju 2015. godine.

Što drugi u medijima kažu o njemu?

O mogućim nezakonitostima iz bivšeg djelovanja u HRT-ovoj emisiji Otvoreno urednika Domagoj Novokmeta dotakli su se jedino Barišića, prešućujući afere Nine Obuljen.

Barišićev slučaj prokomentirao je predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić.

“Imperativ je da Barišić to razjasni u suprotnome HDZ-u se otvara novi slučaj Crnoja što je vrlo nezgodno kada nova garnitura stranke pokušava ostvariti dojam civiliziranosti.”

Ribić je spomenuo i neke od navoda s internetskih portala koji Barišića optužuju da je u nekoliko navrata rabio dvostruke dnevnice, putovao na stručne skupove s osobama koje za njih nisu bile adekvatne te se natjecao za stan preko Sveučilišta u Splitu.

U medijima se također spominje suradnja s Vladimirom Šeksom kojemu je potpisao uredništvo knjige “Temelji hrvatske državnosti”, te njihova bliskost koja bi mogla navodno biti razlog Barišićevog imenovanja.

“Radi se o osobi za koju se zna da je kao zamjenik ministra Dragana Primorca iskoristila svoj položaj za krajnje nemoralne poslove”, rekao je za Jutarnji list Tomislav Bracanović s Odjela za filozofiju Hrvatskih studija u Zagrebu.

Budući da je Barišiću bio zamrznut radni odnos u Institutu tijekom rada u MZOS-u, akademska mu je zajednica zamjerila što je u najmanju ruku prekršio dobre uzuse i kao pomoćnik ministra odradio napredovanje u više zvanje.

“Izbor u zvanje trebalo je biti na čekanju, no mimo svih mogućih pravila Barišić je ipak bio izabran”, prisjeća se, također za Jutarnji list, Stipe Kutleša, znanstveni savjetnik Instituta za filozofiju, koji je za Barišićeva mandata bio ravnatelj Instituta.

Mirela Holy gostujući u srijedu na HRT-u u emisiji Studio 4 rekla je da je i ona pročitala o manipulacijama s isplatom dvostrukih dnevnica, da je kao pomoćnik ministra išao u izbor u više zvanje na sporan način, i još neke druge primjere.

“Ako je to doista točno onda definitivno nije dobar odabir, ali svi znamo da se u medijima svašta piše i govori, mi nemamo dokaza da je to točno. Na javnosti je da procijeni ima li takva osoba moralni integritet za obnašanje tako visoke funkcije”, zaključila je Holy, koja je u Vladi Zorana Milanovića nakon samo dva mjeseca podnijela ostavku kao ministrica zaštite okoliša jer je, kako je tada navela, nepromišljenom e-porukom predsjedniku Uprave HŽ Holdinga nanijela političku štetu Vladi.