Aleksandar Stanković u emisiji Nedjeljom u 2 usporedio je način izbora manjinskih zastupnika u Sabor i biranje predstavnika hrvatskih iseljenika, rekavši kako ‘malo ljudi izlazi na izbore za manjine, isti argument vrijedi i za dijasporu’. Zatim je nastavio u istom tonu, ne spomenuši kako je Hrvatima izvan Hrvatske otežan izlazak na izbore.
Reagirao je na to Predrag Mišić Peđa, Srbin koji je branio Vukovar, a koji je bio gost emisije: “Hrvatska dijaspora je pomagala našu domovinu, Milorad Pupovac nije.”
Hrvatsko iseljeništvo (dijaspora) u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu. Skoro 4 milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske.
Računa se da u Hrvatskoj živi oko 3,6 milijuna Hrvata, u Bosni i Hercegovini oko 400 000, oko 200 000 u susjednim državama te oko 3,300 000 u drugim državama širom svijeta.
Iseljenici ulažu u Hrvatsku oko 2 milijarde Eura, 5% BDP-a
Prema podatcima Svjetske banke u financijski sustav Hrvatske se svake godine još uvijek uplaćuje iz iseljeništva više od 1,5 milijardi dolara, a gotovinski ulazi još polovica tog iznosa što znači da i danas iz džepova hrvatskih građana koji žive izvan Hrvatske direktno u našu zemlju svake godine uđe oko 2 milijardi dolara.
Procjenjuje se da među hrvatskim iseljenicima ima preko 900 etabliranih firmi koji svojim proizvodima i uslugama sudjeluju vrlo aktivno na svjetskom tržištu, a osoba sa znanstvenim statusom ima bitno više nego u Hrvatskoj.
Na žalost hrvatska Vlada još uvijek ne poduzima nikakve konkretne, sustavne korake kako bi Hrvate koji žive izvan zemlje uključila u politički i ekonomski život Hrvatske. Je li razlog nesposobnost, nezainteresiranost, pritisci nekih interesnih skupina koje su još uvijek ‘politički’ orijentirane protiv hrvatskog iseljeništva ili strah postkomunističkih tajkuna od utjecaja iseljeništva naučenog na poslovno natjecanje na slobodnom, politički nekontroliranom tržištu i njihovog kapitala?
