Tko su HNS-ovi kandidati za ministre?

Foto: Facebook (na fotografiji Boris Jokić, Blaženka Divjak i ostali)

Nakon što je jučer Predsjedništvo HNS-a odlučilo da ne želi suradnju s HDZ-om, večeras je Središnji odbor sa 78 glasova to pobio. To znači, pojasnio je Štromar, da će stranačka tijela u prgovore s Plenkovićem oko stvaranja nove parlamentarne većine.

> HNS ide u koaliciju s HDZ-om!

“Mi smo predložili tri ministra – znanost i obrazovanje je Blaženka Divjak. Ostala su Ranko Marijan za pravosuđe i ja za ministarstvo graditeljstva“, kazao je Štromar.

> Brkić: Sada slijede pregovori, koji možda i neće biti baš tako jednostavni

Ranko Marijan je o kazneni sudac koji ima i iskustvo izvršne vlasti. Naime, u mandatu Vlade Ivice Račana bio je zamjenik ministru pravosuđa Stjepanu Ivaniševiću.

Rođen je 16. listopada 1954. u Karlovcu. Diplomirao je 1978. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pravosudni ispit poloožio je 1981. godine. Od 2001. do 2004. bio je sudac Županijskog suda u Zagrebu a zatim od 2004. sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

2005. godine bio je kandidat za predsjednika Vrhovnog suda 2005. godine, ali se povukao jer u Saboru nije bilo konsenzusa o njegovom izboru. Protiv njega su bili IDS, HSP, Ivo Banac te Ivo Lončar, kojima je smetalo to što je Marijan 80-ih godina Dobroslava Paragu osudio za delikt mišljenja.

Godine 2014. mediji su ga optužili da je u Državno sudbeno vijeće, čiji je bio predsjednik, imenovana njegova kći, Janja Marijan Žabek. “Zanimljivost je da se predsjednik DSV-a izuzeo od obavljanja dužnosti kada je izabrana njegova kći što je forma koju su koristili i ostali članovi DSV-a kada je trebalo izabrati nekoga od njihove rodbine ili njih same, a oni bi to kolegama uzvratili u nekom narednom izboru”, piše portal republika.eu.

Uz Marijana se u medijima vezuju i neke druge afere, među kojima i ta da je – kao sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske – krivotvorio službenu ispravu. “Sve ovo pokazuje kako se u hrvatskom pravosuđu sudski procesi unaprijed dogovaraju te sucima viših sudova nema potrebe analizirati raspravne spise, kada im je unaprijed poznato kakvu odluku trebaju donijeti”, pisao je portal Hrvatska paralela.

Za Blaženku Divjak zadnjih se dana nagađalo da bi mogla biti zamjenica Borisu Jokiću, kojega su mnogi isprva vidjeli kao nasljednika Pave Barišića na mjestu ministra obrazovanja nakon sklapanja dogovora HDZ-a i HNS-a.

Rođena 1. siječnja 1967. godine u Varaždinu, profesorica je matematike i prodekanica za znanost na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Aktivna je u projektima elektronskog učenja od 2000. godine.

Objavila je više radova o elektronskom učenju u međunarodnim časopisima te uredila knjigu o Ishodima učenja u visokom školstvu koja se, između ostalog, bavi vezom ishoda učenja i elektronskog učenja.

Autorica je ili koautorica sedam elektronskih kolegija na FOI-u. Sudjelovala je u izradi Strategije e-učenja na Sveučilištu u Zagrebu i na FOI-u, te jedna od dobitnica 1. nagrade za najbolji elektronski kolegij na Sveučilištu u Zagrebu za akademsku godinu 2008/2009.

Autorica je sedam knjiga, od toga su dva sveučilišni udžbenici iz matematike

Bivša je prorektorica Sveučilišta u Zagrebu i pročelnica Katedre za kvantitativne metode na Fakultetu organizacije i informatike zagrebačkog Sveučilišta, a zadnjih je mjeseci javno istupala kao podupirateljica prosvjeda na Hrvatskim studijima.

Predrag Štromar dojučerašnji je varaždinski župan, kojega je u nedjelju na drugom krugu lokalnih izbora smijenio Radimir Čačić.

rođen je 13. siječnja 1969. godine u Varaždinu gdje je 1987. godine završio i srednjoškolsko obrazovanje. 1993. godine diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a daljnje školovanje nastavlja pohađajući specijalističke edukacije iz područja računovodstva i financija, iz područja organizacije rada, odnosa s kupcima, prodaje.

Profesionalnu karijeru započeo je 1993. godine u kompaniji Prehrana d.d. kao referent financija. Od 1994. do 1995. godine bio je šef financija u Prehrani d.d., a 1995. godine prelazi na mjesto šefa financija i računovodstva. Od 1998. do 2002. godine obnaša dužnost direktora financija, računovodstva i komercijale u Prehrani d.d., nakon čega prelazi u Inu – industriju nafte d.d., u poslovni centar Varaždin na mjesto direktora. Tamo ostaje do 2005. godine kada postaje zamjenik župana Varaždinske županije. Župan Varaždinske županije postaje 2009.

Član je HNS-a od 1991. godine, a 2001. godine postaje član Predsjedništva županijske organizacije HNS Varaždinske županije. 2004. godine postaje potpredsjednik županijske organizacije HNS Varaždinske županije. Obnašao je i funkciju predsjednika Nadzornog odbora u razdoblju od 2004. – 2008. Član je i predsjedništva Hrvatske narodne stranke. Od 2012. predsjednik je Županijske organizacije HNS-a i Središnjeg odbora HNS-a.

Predrag Štromar odlikovan je od predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića odličjem Reda Danice Hrvatske s likom Blaža Lorkovića za osobite zasluge u gospodarstvu za uspješno provođenje projekta izgradnje škola po modelu Javno-privatnog partnerstva.

Nakon prošlih parlamentarnih izbora, Štromar je izjavio da vjeruje kako će HNS – iako je izborni poraz “Narodne koalicije” bio očit – ipak sudjelovati u novoj Vladi: “Iako nas na nacionalnoj razini ponovno čekaju pregovori, vjerujem da se neće ponoviti situacija kakvu smo imali u proteklih više od pola godine. Vjerujem da će HNS participirati u Vladi kako bismo mogli raditi na svemu onome za što se zalažemo, kako bismo građanima osigurali jednake šanse i što bolji životni standard”.

Kada su ga novinari dan kasnije upitali je li ciljao na koaliciju s HDZ-om, kazao je da su ga pogrešno interpretirali.

“Uopće ne razmišljamo o koaliciji s HDZ-om”, izjavio je pak 2. lipnja, dva dana prije drugoga kruga lokalnih izbora.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.