Tko sve čini Plenkovićevu “Trgovačku koaliciju”?

Foto: fah

Nakon što je Milanka Opačić napustila tonući SDP, postavilo se pitanje hoće li i ona postati dijelom vladajuće većine, sastavljene od svjetonazorski nespojivih opcija koje spaja financijski interes, strah od odlaska u zatvor, ili činjenica da su neki svjesni da im je ovo zadnji put da su ušli u Sabor.

Kuščević: “Vladajuća većina je stabilna, a ako se nešto i dogodi ništa zato, premijer će biti Pernar umjesto Plenkovića”

Ona je sama te sumnje, da će podržati Plenkovića, pojačala izjavom kako će dalje glasati za one prijedloge zakona koji će pomoći građanima da žive bolje i da se ne iseljavaju iz Hrvatske. “Sve ono što je dobro za građane bez obzira od koga dolazi ja ću podržati“, a na pitanje znači li to da će podržati vladu, rekla je kako o tome sada ne želi govoriti. Mnogi su to protumačili kao najavu podrške Plenkoviću, tim više što Opačić nikad nije radila ništa izvan politike: U Saboru je praktički od osnivanja hrvatske države. Je li Plenković dobio time još jednu ruku u Saboru?

HDZ sa trećinom zastupnika suvereno vlada Hrvatskom

Kad je HDZ-ova koalicija nakon prijevremenih parlamentarnih izbora u rujnu 2016. osvojila relativnu većinu, 61 zastupnika od mogućih 151, postavilo se pitanje koalicijskog partnera s kojim bi Plenković mogao formirati vladajuću većinu, za koju je trebao podršku najmanje 76 zastupnika u Saboru.

Vrdoljak brani Pupovca: ‘Treba razmišljati kako život Hrvata i Srba učiniti boljim na osnovu suradnje’

Skupio je puno više – čak 91 ruku za svoju vladu, uz tri suzdržana zastupnika te 45 protiv.

Na tim izborima je “Narodna koalicija” predvođena SDP-om uzela 55 mandata, Most 13, a osam mandata je osvojio Živi zid, koliko imaju i nacionalne manjine kojima je broj zastupnika zajamčen zasebnin zakonom. Tu treba još pribrojiti tri zastupnika IDS-a, dva Bandićeva, te neovisnog Glasnovića i jednog HDSSB-ovca.

HDZ je početku vladao uz pomoć Mosta, HDSSB-a, Glasnovića i manjina no taj politički savez je razvrgnut nakon zahtjeva Mosta za smjenom ministra Marića zbog navodnog sukoba interesa u slučaju Agrokor, kad ga se optuživalo da je pogodovao bivšem poslodavcu Todoriću (koji ga pak optužuje da je bio dijelom zavjere Plenkovićeve vlade za nacionalizaciju tvrtke i grupe Borg). Plenković je tada krenuo u preslagivanje, zatraživši – i dobivši – podršku od Bandićevih zastupnika, Glavaševog HDSSB-a koji je i ranije podržavao Plenkovićevu vladu, ali i osam manjinaca, predvođenih Miloradom Pupovcem, te prebjega iz drugih stranaka i koalicija – a najvažnije, od HNS-a.

HNS-ov Vrdoljak: Kako je lani lagao da nema preslagivanja s HDZ-om i optužio Grmoju da laže?

Time je osigurao 78 ruku u Saboru, dvije više od potrebnih 76, što se kasnije smanjilo na 77 izlaskom Hrastovog Zekanovića iz koalicije nakon ratifikacije Istanbulske. Iz HDZ-ove koalicije su još izbačeni – ili izašli – Zlatko Hasanbegović, koji je maknut jer je bio na listi druge stranke, one također bivše HDZ-ove Brune Esih, te spomenuta Bruna Esih.

Vrdoljakov prelazak i rasulo SDP-a

Za opstanak Plenkovića na vlasti najzaslužniji su Lider HNS-a, Ivan Vrdoljak, te Milorad Pupovac. Vrdoljak je odlučio svoju stranku, inače posve suprotnog ideološkog predznaka, koju su ne tako davno vodili ljudi poput Radimira Čačića i Vesne Pusić, odvesti u okrilje Plenkovićevog novog, lijevo-liberalnog HDZ-a: To je prouzročilo rascijep stranke na HNS i Glas kojeg vodi Mrak Taritaš i koji je ostao u oporbi. Vladajućoj većini se pridružilo pet zastupnika HNS-a koji su izabrani na listama u koaliciji s SDP-om – to su malo poznati Milorad Batinić, Stjepan Čuraj, Božica Makar, Marija Puh i Bernarda Topolko. Klubu zastupnika HNS-a se kasnije pridružio spomenuti Saucha. U Vladi pak sjedi dvoje HNS-ovaca, Predrag Štromar i Blaženka Divjak, koja nije član stranke ali je ušla u nju na prijedlog HNS-a.

HNS ‘zaradio’ Hrvatskoj čak 812 tužbi, arbitraža i upravnih postupaka u energetskom sektoru?

SDP je od početka ovog saziva Sabora izgubio, uključujući Milanku Opačić, šest zastupnika: tu stranku su do sad svojom voljom napustili Tomislav Žagar, Tomislav Saucha, Zdravko Ronko i Bojan Glavašević, dok je Mirando Mrsić izbačen iz stranke. Saucha je praktički odmah podržao Vladu na bitnim glasovanjima u Saboru, npr. o povjerenju ministru Mariću, kad je rezultat glasovanja bio 75:75 uz suzdržanog Glasnovića, dakle jedan glas je oporbi nedostajao da sruši ministra, a potencijalo ugrozi vladu. Mnogi su objasnili Sauchin prelazak u redove HDZ-ove većine sudskim procesom zbog krivotvorenja putnih naloga koji se vodi protiv njega, iz vremena kad je bio šef kabineta Zorana Milanovića, odnosno zaštitom od krivičnog gonjenja koju bi mu HDZ mogao isposlovati u zamjenu za glas u Saboru.

Od HDSSB-a do SDSS-a

Ronko je također postao dijelom HDZ-ove većine, ušavši u klub Milana Bandića koji je dio vladajuće većine.

Zanimljivo je njegovo objašnjenje kako će podržati Plenkovićevu vladu kako bi spriječio veliku koaliciju HDZ-a i SDP-a koja bi se, smatra, dogodila kad Plenković ne bi mogao na drugi način prikupiti dovoljno ruku u Saboru.

Protiv HNS-ovog Vrdoljaka podignuta optužnica: Kao ministar prijetio hrvatskom članu NE Krško!

Uz nabrojane, Plenković može računati i na ruke kluba zastupnika HDS-a i HSLS-a. Naime, HDS-ovi Goran Dodig i Branko Hrg u Sabor su ušli s HDZ-ove liste, jednako kao i HSLS-ov Darinko Kosor. Njima treba pribrojiti još i Kažimira Vardu iz Stranke međugeneracijske solidarnosti kojeg je Bandić preoteo HSU-u te Darinko Dumbović iz Čačićevih reformista, stranke nastale još jednom podjelom HNS-a, a koji je također član kluba zastupnika Bandićeve Stranke rada i solidarnosti, Stranke međugeneracijske solidarnosti Hrvatske, Reformista i nezavisnih zastupnika.

Nabrojene stranke i klubovi čine tanku vladajuću većinu, a kako su nedavno za određene zakonske prijedloge glasovala i tri zastupnika IDS-a, kalkulira se da bi “spašavanjem” Uljanika po uzoru na Agrokor, u slučaju potrebe, Plenković mogao računati i s njima.

Izvor: narod.hr