Tomaševićev program: Rodna i LGBT ‘jednakost’, pobačaj, sudjelovanje u homoseksualnim povorkama…

Foto: Fah/Snimka zaslona (Fotomontaža: Narod.hr)

Predstavnici koalicije Možemo! i Zagreb je naš! predstavili su izborni program za Zagreb, a jedna od stvari kojoj pridaju posebnu pozornost u programu nazvana je “Rodna i LGBTIQ+ jednakost”, čemu su posvetili poseban dio na svojoj internetskoj stranici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U svibnju ove godine očekuju nas lokalni izbori na kojima imamo priliku iz temelja promijeniti način upravljanja Zagrebom i njegovim kvartovima.”, napisali su na službenoj stranici platforme.

“To je grad koji svoje srce i centar i ne nalazi samo u staroj, povijesnoj jezgri, već u svakoj od njegovih 17 četvrti”, rekao je povodom predstavljanja programa koalicije stranaka Možemo! i Zagreb je naš! kandidat za gradonačelnika Zagreba Tomislav Tomašević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uz Tomaševića, program su predstavili i Danijela Dolenec, koordinatorica programa Zagreb je naš! / Možemo!, Tomislav Medak, koordinator izbornog programa za Zagreb i Marina Ivandić, koordinatorica kvartovskih grupa Zagreb je naš!.

Glavne odrednice programa – pobačaj, homoseksualna povorka…

U programu ističu kako su “rodnom diskriminacijom i rodno uvjetovanim nasiljem (što uključuje i homofobiju, bifobiju, interfobiju i transfobiju), pogođene LGBTIQ+ osobe”, a Zagreb potom predstavljaju kao nesiguran grad.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“One (LGBT osobe op.a.) su sustavno gurane na margine društva te se nad njima učestalo vrši diskriminacija i nasilje, što pokazuju i europska i nacionalna istraživanja. Naime čak 64 % ispitanih doživjelo je neku vrstu nasilja na osnovi seksualne orijentacije, rodnog identiteta, rodnog izražavanja i/ili spolnih karakteristika, dok se na razini EU-a Hrvatska nalazi na visokom mjestu u gotovo svim kategorijama koje mjere homofobiju, transfobiju i bifobiju u društvu. Istraživanje raspoloženja građana i građanki EU-a prema pravima LGBTIQ+ osoba provedeno 2015. i 2019. godine pokazuje da je Hrvatska jedna od rijetkih država članica EU-a koja bilježi pad prihvaćenosti LGBTIQ+ osoba.

Zalažu se i za pobačaj i ističu kako će “osigurati obavljanje dostupnog i sigurnog pobačaja u bolnicama u vlasništvu Grada te pristup medikamentoznom prekidu trudnoće.”

Pozornost će staviti i na “osnaživanje organizacija i zajednica koje se bave pitanjima rodne i LGBTIQ+ ravnopravnosti u Zagrebu“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pružili bi i “gradske prostore za neprofitne organizacije koje se bave ljudskim i radničkim pravima te pravima žena i LGBTIQ+ osoba“.

Potom daju neke smjernice i obrazloženja koja prenosimo u cijelosti:

“S obzirom na rodno uvjetovano nasilje prema ženama i LGBTIQ+ osobama:

    • Osigurat ćemo dovoljan broj mjesta u ženskim skloništima za žrtve rodno uvjetovanog nasilja, u skladu s preporukama Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
    • Osigurat ćemo dugoročno i stabilno financiranje specijaliziranih organizacija civilnog društva koje provode nezavisne usluge za podršku žrtvama rodno uvjetovanog nasilja: SOS linije, savjetovališta i skloništa za žene.
    • Osigurat ćemo skloništa za LGBTIQ+ žrtve rodno uvjetovanog nasilja;
    • Temeljem analize izradit ćemo dodatne kriterije za dodjelu stanova u vlasništvu Grada Zagreba žrtvama rodno uvjetovanog nasilja.
    • U suradnji s organizacijama civilnog društva iz područja ženskih i LGBTIQ+ prava, osigurat ćemo redovito i dugoročno obrazovanje za stručnjakinje i stručnjake iz područja zdravstva, socijalne skrbi, pravosuđa i obrazovanja koji su u kontaktu s žrtvama rodno uvjetovanog nasilja.
    • U suradnji s PU zagrebačkom, osigurat ćemo učinkovit odgovor policije na bilo koji oblik zločina iz mržnje ili rodno uvjetovanog nasilja.
    • U Građanski odgoj uvest ćemo afirmativan sadržaj vezan uz rodnu ravnopravnost, odnosno uz prava žena i LGBTIQ+ osoba.
    • Redovito ćemo pratiti i objavljivati relevantne statističke podatake o rodno uvjetovanom nasilju u gradu Zagrebu.

Kako bi se zaštitio i unaprijedio prava žena i LGBTIQ+ osoba, osim rodno ravnopravnih politika, Grad mora osigurati poticaje kroz resurse za samoorganizaciju i djelovanje formalnih i neformalnih organizacija koje svoj rad temelje na rodnoj ravnopravnosti, odnosno pravima svih žena i LGBTIQ+ osoba. Stoga ćemo raditi na sljedećim prioritetima:

Tekst se nastavlja ispod oglasa
      • Podržavat ćemo i biti otvoreni za suradnju sa svim akterima koji promiču i štite ljudska, radnička i rodna prava i dostojanstvo.
      • Kao predstavnici i predstavnice Grada sudjelovat ćemo u Povorkama ponosa LGBTIQ+ osoba i obitelji, kao i u marševima i akcijama povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena.
      • Transparentnim natječajima i bodovanjem osigurat ćemo dostupne i priuštive gradske prostore za neprofitne organizacije koje se bave ljudskim i radničkim pravima te pravima  žena i LGBTIQ+ osoba.
      • Gradske kulturne ustanove poput centara za kulturu i knjižnica učinit ćemo inkluzivnima, poticati ih da osiguravaju sadržaje o ženskoj i LGBTIQ+ ravnopravnosti, vidljivosti i emancipacije te ih učiniti otvorenima i dostupnima za rad i djelovanje LGBTIQ+ i feminističkih organizacija.”

Platforma Možemo na parlamentarnim izborima

Platforma Možemo na parlamentarnim izborima održanima 2020. godine osvojila je ukupno 7 mandata, odnosno nešto više od 150 000 glasova. U Saboru su ušli:

I. izborna jedinica – 3 mandata
Tomislav Tomašević (Možemo!), Sanda Benčić (Možemo!), Damir Bakić (Možemo!)

II. izborna jedinica – 1 mandat
Vilim Matula (Možemo!)

VI. izborna jedinca – 1 mandat
Bojan Glavašević (nezavisni, ušao kao 14. na listi zahvaljujući preferencijalnim glasovima)

VII. izborna jedinica – 1 mandat
Rada Borić (Nova ljevica)

VII. izborna jedinica – 1 mandat
Katarina Peović (Radnička fronta)

Povezanost platforme Možemo i Jelene Veljače

“Neka se zna da grupacija Možemo, direktno i indirektno zadaje smjer kretanja Vladi HDZ-a i njihovih koalicijskih partnera, što potvrđuju na svojim konferencijama.”, istaknuo je u nedavnom razgovoru za Narod.hr  dr. sc. Igor Peternel, predstojnik Ureda potpredsjednika Hrvatskoga sabora Miroslava Škore i predsjednik Odbora za ljudska prava Domovinskog pokreta koji je govorio o povezanosti nevladinog sektora, lijevo-liberalnih udruga i politike.

Naime, među osnivačima zaklade Solidarna su Tomislav Tomašević, Sandra Benčić, Vili Matula, Sanja Sarnavka, Marina Škrabalo, gotovo svi danas politički aktivni u spomenutoj platformi, dok među neke od organizacija zakladnika spada Centar za mirovne studije, Dokumenta- Centar za suočavanje s prošlošću i GONG. Popis osnivača Zaklade za ljudska prava i solidarnost – Solidarna javno je dostupan i može se provjeriti OVDJE.  Zaklada Solidarna s inicijativom Jelene Veljače osnovala je fond “Spasi me” na čije je prikupljanje donacija uz pjevačicu Severinu došao i premijer Andrej Plenković.

> Peternel za Narod.hr: ‘Ljevica ovaj tragični slučaj pretvara u političku platformu za torbarenje ideologijom’

Za Peternela je posebno problematičan sastanak Veljače, koja je kao javna osoba koristila svoj profil na društvenoj mreži kako bi vrijeđala radnike u sustavu socijalne skrbi, i resornog Plenkovićevog ministra Aladrovića.

“Podržavajući Jelenu Veljaču, podržavate Možemo. Podržavajući Možemo, dobivate Jelenu Veljaču. Drugim riječima, primajući već drugi put Jelenu Veljaču i pregovarajući s njom, ministar, odnosno članovi Vlade, partnerski primaju i Možemo te s njima zajednički usuglašavaju ideološku politiku svog ministarstva u sferi socijale i obitelji. Neka se zna da grupacija Možemo, direktno i indirektno zadaje smjer kretanja Vladi HDZ-a i njihovih koalicijski partnera, što potvrđuju na svojim konferencijama.”, ocijenio je Peternel.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.