Stručnjaci za sigurnost slažu se da nema apsolutne sigurnosti ni za jednu zemlju pa tako ni za Hrvatsku. To više što smo članica Euroatlantskog saveza i međunarodne zapadne koalicije za borbu protiv takozvane Islamske države, piše HRT.
Prema podacima hrvatskih tajnih službi u redovima takozvane Islamske države nema boraca iz Hrvatske, iako je pokušaja regrutacije mladih fanatika bilo. U izvješću Sigurnosne obavještajne agencije piše da su neki od njih zaustavljani tek u zračnim lukama. Ipak, mnogo je mladića i djevojaka iz zemalja u okruženju, primjerice Slovenije, Srbije, Makedonije te najviše iz BiH i Kosova, završilo na ratištu.
Doznaje se da među borcima tzv. Islamske države postoji nekakva balkanska brigada i da ima više stotina građana iz našeg okruženja koji se bore za njih.
Istraživanje “Zov rata u Siriji i bosanskohercegovački kontingent stranih boraca”
Vlado Azinović, povjesničar, politolog i profesor na Fakultetu političkih znanosti iz Sarajeva, prije četiri mjeseca je, zajedno s Muhamedom Jusićem, objavio istraživanje pod nazivom “Zov rata u Siriji i bosanskohercegovački kontingent stranih boraca”. Osvrnuli su se na broj ljudi s balkanskog područja koji su se otišli za Islamsku državu boriti na Bliski istok.
Pišu kako se problemu odlaska građana BiH na strana ratišta relativno kasno počela posvećivati ozbiljna pozornost.
“Uz početno nedovoljno razumijevanje i praćenje ovog fenomena, složena struktura države i često preklapajuće ovlasti više od 20 policijskih agencija koje u njoj djeluju, još uvijek otežavaju napore za suzbijanje ovog sigurnosnog izazova”, ističe se u istraživanju.
U Siriju i Irak u dvoje godine otišlo preko 210 državljana BiH
Istraživanje je utvrdilo pojedinačne identitete 156 muškaraca, 36 žena i 25-ero djece, državljana ili porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koji su od kraja 2012. godine do kraja 2014. godine boravili u Siriji ili u Iraku. Među njima, 48 muškaraca i 3 žene vratili su se u BiH do početka 2015. godine. U sukobima u Siriji i Iraku poginulo je najmanje 26 osoba, od onih čiji su identiteti evidentirani. Od ukupno 156 muškaraca, skoro jedna trećina, njih 44, od ranije su poznati policiji i sudovima.
Najveći broj putovanja u Siriju i povrataka iz Sirije u Bosnu i Hercegovinu registriran je tokom 2013. godine, a najčešći način odlaska u tu zemlju bio je avionom iz Sarajeva, preko Istanbula, za Gaziantep ili Hataj, te odatle kopnenim putem do Kilisa i Azaza, odnosno Rejhanlija i Bab al-Have, navodi index.hr
Zadržavanja u Siriji su isprva u prosjeku trajala oko dva mjeseca, a nakon toga znatan dio dobrovoljaca vraćao se u BiH, neki za stalno, a neki kako bi i obitelj poveli sa sobom u Siriju. Trend se dijelom nastavio i tokom 2014. godine, ali se vremenom broj povrataka znatno smanjio i skoro prestao. Za pretpostaviti je da se državljani BiH koji su sada u Siriji i Iraku nemaju namjeru vraćati u matičnu zemlju.
Motivi za odlazak su različiti, no, pretpostavlja se, većina dobrovoljaca odlazi na ratišta u Siriji i Iraku jer u tom pothvatu vidi ispunjenje vjerskog naloga. Međutim, iz niza pojedinačnih primjera vidljivo je da značajan broj drugih faktora (ekonomskih, socijalnih, generacijskih i drugih) potiče, olakšava ili ubrzava takve odlaske.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/hrt.hr/index.hr
Photo: hrt
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.