U Hrvatskoj se trenutno liječi 8000 ovisnika o drogama, a unazad nekoliko godina došlo je značajnog smanjenja novoregistriranih koji ulaze u tretman, pa se taj broj s 1000 smanjio na manje od 200 godišnje, istaknuo je u srijedu predsjednik Hrvatskog društva za alkoholizam i druge ovisnosti Zoran Zoričić.
To je značajan pomak, ocijenio je Zoričić na konferenciji “Oporavak kao cilj u liječenju ovisnika”, kojom se želi, uoči početka Mjeseca borbe protiv ovisnosti, postići suglasje oko unapređenja sustava liječenja ovisnika o drogama u Hrvatskoj primjenom individualiziranog pristupa svakom od njih.
Ovisnici sve stariji jer žive sve duže
Prema starosnoj dobi ovisnici su sve stariji, jer zbog supstitucijske terapije sve duže žive, a starosna dob onih koji prvi puta ulaze u tretman je 26 godina, dok je dob prvog uzimanja opijata 21-22 godina života, rekao je Zoričić, ujedno pročelnik Zavoda za alkoholizam i druge ovisnosti KBC-a Sestre milosrdnice i voditelj Referentnog centra Ministarstva zdravlja.
Na konferenciji, koju je Hrvatsko društvo za alkoholizam i druge ovisnosti organiziralo uz potporu Zajednice Susret i Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, sudjelovali su stručnjaci koji se bave liječenjem i tretmanom ovisnika. Naglašena je potreba da se pacijente podrži na njihovom osobnom putu izlječenja uz visokovalitetnu skrb i pomogne u ponovnom uključivanju u društvo.
Ravnatelj Vladina Ureda za suzbijanje droga Željko Petković ističe kako u Hrvatskoj imamo dobar sustav praćenja koji pokazuje da su trendovi pozitivni jer nema porasta broja ovisnika, a prvi puta bilježimo i smanjenje broja opijatskih ovisnika koji stižu u tretman.
Lani je potrošeno 740 milijuna kuna na prevenciju, liječenje, tretman, rehabilitaciju i resocijalizaciju ovisnika. Iako je to naizgled veliki novac, to je svega 0,22 posto BDP-a, a s dobrim mjerama može se i uštedjeti, kaže Petković.
Ističe da uz samo liječenje treba raditi na resocijalizaciji ovisnika i senzibiliziranju javnosti za provedbu mjera koje će ovisnike uključiti u društvo. “To su mjere doškolovanja, jer većina nema odgovarajuću stručnu izobrazbu pa su nekonkurentni na tržištu rada, te mjere zapošljavanja kroz koje trebaju postati punopravni članovi društva”, napominje Petković.
Ravnateljica Zajednice Susret Bernardica Juretić smatra da treba staviti naglasak na komplementarno liječenje ovisnika, jer su u tome jednako bitni farmakološki pristup i psihosocijalni tretman.
Nove generacije ovisnika s duplim dijagnozama
Posebice je to važno zbog novih generacija ovisnika, onih s tzv. duplim dijagnozama, koji nisu na teškim drogama poput heroina ali konzumiraju sintetičke droge koje izazivaju teška oštećenja mozga, a uz terapiju protiv ovisnosti koriste i jake psihofarmake.
Juretić drži kako je hrvatski model liječenja jedan od boljih upravo zbog kombiniranog pristupa liječenju, no još postoji stigma prema ovisnicima, posebno prema ovisnima o opojnim drogama. “Unatoč državnim poticajima za zapošljavanje marginalnih skupina i danas imamo probleme kod njihova zapošljavanja, jer im se ne vjeruje i ne žele se zbog predrasuda iskoristiti poticaji”, upozorila je.
Voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija štampar” Mirjana Orman navela je da se danas u liječenju ovisnosti primjenjuje kombinacija farmakoterapije, psihoterapije i socijalnih intervencija koje su usmjerene oporavku, što je ključni cilj o kojem se danas uvelike raspravlja u EU.
“To znači da pacijent koji dolazi na liječenje prvo dobiva supstitucijsku terapiju, koja omogućuje stabilizaciju mozga, pa da se krene u proces liječenja koji obuhvaća obiteljsku terapiju, individualnu prihoterapiju, učenje emocija, nošenje s emocijama, prevenciju recidiva, traženje posla… Na taj način pacijenta vodimo prema potpunom oporavku i kvalitetnom životu”, kaže Orman.
