Juncker i austrijski kancelar suglasni da ogradama nije mjesto u Europi; u Hrvatsku migranti i dalje pristižu

epa04998430 Migrants wait at the Slovenian-Austrian border in Spielfeld, Austria, 27 October 2015. Europe is contending with its largest population movement since World War II, with almost 700,000 migrants and asylum seekers arriving by sea this year - many of them from war-torn Syria. Tens of thousands have been crossing the western Balkans to make their way from Turkey to wealthy northern European countries such as Germany and Sweden. The nations along the migratory route have largely passed on people with little coordination, leading to recriminations and tensions between neighbours. EPA/ERWIN SCHERIAU

U Hrvatsku je u srijedu do 21 sat ušlo 6.306 migranata, a od početka migracijske krize, 16. rujna u našu je državu ušlo 273.383 migranta, izvijestilo je večeras Ministarstvo unutarnjih poslova RH (MUP).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U privremenom prihvatnom centru u Opatovcu trenutno je 1.838 osoba. I dalje se očekuje veliki pritisak migrantskog i izbjegličkog vala

u Hrvatsku iz Srbije, objavio je MUP RH.

21,14 sati

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i austrijski kancelar Werner Faymann složili su se da “ogradama nije mjesto u Europi”, u telefonskom razgovoru u srijedu, rekla je glasnogovornica Komisije u Bruxellesu nakon austrijske najave da će podići ogradu na granici prema Sloveniji.

Taj se telefonski razgovor nastavlja na izjavu austrijske ministrice unutarnjih poslova Johanne Mikl-Leitner, članice konzervativne stranke koja je najavila da će njezina zemlja podići ogradu duž granice sa Slovenijom, također članicom Europske unije, radi kontrole priljeva migranata.

Kancelar Werner Faymann je član Socijaldemokratske stranke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po riječima glasnogovornice EK-a Natashe Bertaud, dvojica čelnika su se također suglasila da “odmah treba provesti odluke” donesene u nedjelju u Bruxellesu, na mini summitu posvećenom migracijskoj krizi na zapadnom Balkanu, “kako bi se spriječile ljudske tragedije”.

EU je na tom mini summitu najavio otvaranje 100.000 mjesta u prihvatnim centrima, od kojih je 50.000 u Grčkoj a druga polovica duž takozvane balkanske rute, u suradnji s UN-om.

Oblik i vremenski plan postavljanja austrijske “ograde”, prve takve u schengenskoj zoni slobodnog kretanja, nisu utvrđeni, a ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner opravdavala se da se njome želi zaustaviti migrante.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

21,11 sati

Upravljanje migracijama u najveće svjetske gradove najveći je izazov 21. stoljeća, imajući na umu da tri milijuna ljudi svakoga tjedna dolazi u urbana područja, objavila je u srijedu Međunarodna organizacija za migracije (IOM).

Očekuje se da će gradsko stanovništvo porasti na 6.4 milijarde do 2050. u odnosu na sadašnjih 3.9 miilijardi, objavio je IOM u godišnjem izvješću.

Broj ljudi koji živi u gradskim slamovima popeo se danas na 863 milijuna prema 650 milijuna 1990., dodaje IOM upozoravajući na potencijalne teškoće urbanizacije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ključan izazov za vlade bit će pružanje odgovarajućih javnih usluga migrantima, kaže ta međunarodna organizacija.

Oko polovice od 232 milijuna međunarodnih migranata živi u deset visoko urbaniziranih, razvijenih zemalja uključujući Australiju, Veliku Britaniju, Kanadu, SAD, Francusku, Njemačku, Rusiju i Saudijsku Arabiju, piše u izvješću.

Ipak, većina migracija događa se unutar zemalja, a ne preko granica. UN procjenjuje da je u danas u svijetu 740 milijuna unutarnjih migranata.

IOM kaže da se obrasci migracija mijenjaju, jer sve više ljudi kreće unutar te između razvijenih i srednje razvijenih zemalja privučeni njihovim rastućim gospodarstvima.

“Migrante sve više privlače gradovi u zemljama koje brzo rastu u istočnoj Aziji, Brazilu, južnoj Africi i zapadnoj Indiji”, rekla je glavna urednica izvješća June Lee.

“Moramo razmisliti o ulozi međunarodne zajednice i organizacija (u tome da urbanizacija bude uključiva i pozitivna)”, dodala je.

Gotovo sav rast globalnog stanovništva, za oko 2.5 milijardi u idućih nekoliko desetljeća, očekuje se u urbanim područjima u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama, posebno u Africi i Aziji, navodi se u izvješću.

21,00 sati

Planove o zaštiti osjetljivijih sektora granice s Hrvatskom u slučaju krize Slovenija ima već više godina i to nije ništa novo, izjavio je u srijedu Boštjan Šefic, koordinator slovenske vlade za pitanja migrantske krize, tumačeći izjavu premijera Mire Cerara da će učiniti sve za zaštitu slovenskih nacionalnih interesa, pa i postaviti ogradu za zaštitu od migranata.

Šefic je na redovitom brifingu novinarima rekao da je Slovenija optimistična da će se dogovori i koordinacija država glede kontrole migrantskog vala poštovati, ali “ne i naivna”, te da postoje razni scenariji, ali i već izrađeni planovi o zaštiti granice s Hrvatskom na osjetljivijim sektorima.

U slučaju pogoršanja stanja koje je trenutno dobro, to bi u prvom redu značilo pojačanu kontrolu na tzv. zelenoj granici, uključujući i razna tehnička sredstva, kako je ne bi ilegalno prelazili migranti, a onda i postavljanje prepreka na međunarodnim graničnim prijelazima kako bi se migrantski val bolje kontrolirao i usmjeravao, kazao je Šefic koji je demantirao neka nagađanja da je vlada ogradu za granicu već naručila u Poljskoj.

“Ništa nismo kupili i takve ograde u Sloveniji nema”, rekao je.

Upozorio je kako je granica s Hrvatskom duža od 670 kilometara i vrlo otvorena, te ju je nemoguće zapriječiti ogradom, posebno ako iza ograde ne stoji policija i vojska, što se pokazalo i u slučaju bodljikave žice koju je prema Hrvatskoj i Srbiji postavila mađarska vlada.

20,21 sati

Njemačka će do 13. studenoga produljiti kontrole na granici a razmišlja da ih zadrži još tri mjeseca nakon toga, priopćilo je njemačko ministarstvo unutarnjih poslova.

Vlada je “nakon temeljite analize” odlučila još jednom produljiti “privremenu kontrolu” na granici do 13. studenog, navodi se u priopćenju dok tisuće izbjeglica i dalje pristižu preko Austrije.

“Ako se stanje znatnije ne promijeni” kontrola će se od 13. studenog produljiti do veljače, dodaje ministarstvo oslanjajući se na mogućnost izuzeća koju nudi europski schengenski ugovor o slobodi kretanja.

Njemačka je uvela kontrolu 13. rujna i tako obustavila primjenu schengenskog ugovora želeći smanjiti priljev izbjeglica.

Po službenoj statistici Njemačka je od početka godine primila 577.000 tražitelja azila. Po predviđanjima, zemlja će u 2015. primiti 800.000 azilanata, što je četiri do pet puta više nego godinu ranije.

19,24 sati

U 13 dana od kako kroz Sloveniju teče drugi migrantski val u nju je ušlo ukupno 94.444 izbjeglica, a iz nje u Austriju prešlo njih 73.563, objavilo je u srijedu na internetskim stranicama slovensko ministarstvo unutarnjih poslova.

Riječ je o stanju u 18 sati u srijedu, prema ne sasvim potpunoj evidenciji izvedenoj iz službenih postupaka, pripominje ministarstvo.

Unatoč suprotnim najavama Austrija je i u srijedu iz tranzitnog centra u Šentilju primala migrante, pa se popodne u šatorskom naselju u tom mjestu na granici s Austrijom nalazilo samo njih oko 25o, ali će i dalje pristizati novi iz prihvatnih centara na jugu države koji se na sjever prebacuju vlakovima i auutobusima.

Prema evidenciji slovenske policije najviše migranata iz Slovenije Austrija je primila prošlog četvrtka, njih 10.367, a u ponedjeljak također malo više od 10.000, dok je sve ostale dane izlazak migranata u Austriju bio znatno manji.

Tranzitni centar u Šentilju u srijedu su posjetili ministar vanjskih poslova Karl Erjavec i ministrica unutarnjih poslova Vesna Gyoerkoes Žnidar. Ona je rekla da će još danas stupiti u kontakt s austrijskom ministricom unutarnjih poslova Johannom Mikl Leitner, kako bi se informirala o nekim navodima da Austrija namjerava uz Šentilj postaviti ogradu za bolje reguzliranje ulaska migranata u Austriju, te rekla kako s hrvatskom policijom još nema točnog dogovora o tome koliko migranata dnevno može primiti Slovenija čiji su kapaciteti ograničeni.

17,46 sati

U Sloveniju je u srijedu prispjelo pet njemačkih policajaca koji će kao potpora od sutra biti priključeni slovenskoj policiji na graničnom prijelazu Obrežje.

Kako je tom prigodom izjavio ravnatelj slovenske policije Marjan Fank, oni će Sloveniji pomagati u svladavanju izjbegličke krize.
“Najvažnije je da strani policajci vide prilike na terenu i o tome obavijeste svoje države”, kazao je u izjavi novinarima Fank, dodavši da je to prilika da Europa shvati koliko teškoća ima Slovenija u reguliranju izbjegličkog vala koji krajnjim naporima i dalje kontrolira.

Slovenska vlada objavila je da joj je iz više europskih država ponuđena pomoć od oko 400 policajaca koji bi došli na slovensku južnu schengensku granicu.

Radi se o policajcima iz država Višegradske skupine, te Italiji, Austriji, Njemačkoj i Nizozemskoj, no Slovenija tvrdi da se ne radi o suradnji u okviru Frontexa nego pomoći koja bi se regulirala putem bilateralnih sporazuma s tim državama.

Njemački policajci imat će u Sloveniji ovlasti slične onima kojima raspolažu slovenski policajci, a po Fankovim je riječima dobro da će vidjeti pravo stanje na terenu i “širenje dezinformacija” koje se po njegovim riječima u Europi pojavljuju glede izbjegličke krize u Sloveniji.

17,00 sati

Njemačka vlada u srijedu je suzdržano reagirala na najave Austrije da će na granici prema Sloveniji izgraditi ogradu, ali je jasno poručila kako podizanje ograda nije rješenje izbjegličke krize.

„Mi smo uvijek govorili da ne vjerujemo u to da se trenutni izbjeglički problem može riješiti gradnjom zidova ili ograda“, rekao je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert na redovitoj konferenciji za tisak.

Seibert je time reagirao na vijesti iz Austrije koja je najavila kako na granici sa Slovenijom planira gradnju ograde kako bi zaustavila „neregulirani“ ulazak izbjeglica na njezino tlo.

„Naravno da se radi o gradnji ograde. Radi se o tomu da osiguramo kontrolirani i regulirani ulazak u Austriju“, rekla je austrijska ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner za TV postaju Oe1. Ona je međutim ranije govorila o „građevinskim mjerama“ kazavši da je “zatražila izradu planova za posebne građevinske mjere”.

Austrijska ministrica kazala je, dodatno objašnjavajući svoje najave, da se ne radi o ogradi duž čitave granice, nego da je riječ o nekoliko kilometara lijevo i desno od graničnog prijelaza Šentilj te da cilj nije „hermetičko zatvaranje“ nego samo bolja kontrola.

Između Njemačke i Austrije je posljednjih dana izbio sukob oko broja izbjeglica koje u Njemačku ulaze iz Austrije.

Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere rekao je u srijedu kako ponašanje Austrije glede izbjegličke krize „nije u redu“.

„Austrija se mora odmah vratiti kontroliranom i uređenom protoku izbjeglica“, rekao je de Maizier.

Horst Seehofer, premijer savezne pokrajine Bavarske, jedine pokrajine koja graniči s Austrijom, optužio je jučer susjednu zemlju da nekontrolirano pušta izbjeglice u Njemačku, a bavarski ministar unutarnjih poslova Joachim Herrman je ponašanje Austrijanaca nazvao skandaloznim.

Zbog sve češćih sukoba bavarske sa središnjom vladom Angele Merkel za vikend je sazvan krizni sastanak predsjednika stranaka vladajuće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije u uredu njemačke kancelarke.

16,27 sati

Vlada bi u četvrtak na sjednici trebala donijeti rješenja kojima se odobrava isplata ukupno nešto manje od 28 milijuna kuna iz ovogodišnje proračunske zalihe za troškove nastale zbog prihvata i smještaja migranata, kojih je u Hrvatsku do sada ušlo više od 271 tisuće.

Vlada bi tako, prema dnevnom redu sjednice, na prijedlog Ministarstva financija trebala Ministarstvu zdravlja odobriti 14.161.473,00 kuna za podmirenje troškova osiguravanja zdravstvene skrbi migranata u cilju njihovog humanitarnog prihvaćanja i zbrinjavanja.

Ravnateljstvu za robne zalihe trebala bi za podmirenje troškova prehrane i smještaja migranata odobriti 5.100.171,25 kuna, MUP-u za troškove zbrinjavanja migranata 5.021.261,41 kuna, a Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje 3.410.632,26 kuna za podmirenje troškova vezanih za zbrinjavanje migranata.

MUP bi uz to, temeljem dopune Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za ovu godinu, trebao dobiti još milijun kuna za projekt izgradnje kapaciteta u području azila viznog sustava i ilegalnih migracija, a uslijed činjenice da su se izbjeglički tokovi i rute usmjerili prema Hrvatskoj, što je rezultiralo povećanim ulaskom migranata.

Prema dopuni uredbe, naime, za milijun kuna smanjuje se iznos koji se inače raspoređuje Ministarstvu vanjskih i europskih poslova za pomaganje organizacijama koje se bave humanitarnom djelatnošću u inozemstvu i taj se novac raspoređuje MUP-u, kako bi se osigurala dodatna sredstva za pružanje humanitarne pomoći migrantima.

Prema izvješću o korištenju sredstava proračunske zalihe za rujan ove godine, koje je također na dnevnome redu sjednice, raspoloživa sredstva iznose ukupno nešto više od 21,5 milijuna kuna, a iz Vlade je Hini potvrđeno da je preknjiženjem troškova na standardnim pozicijama u pojedinim ministarstvima u listopadu oslobođen još dio sredstva proračunske zalihe. To znači da u proračunskoj zalihi ima dovoljno sredstva, odnosno potrebnih nešto manje od 28 milijuna kuna za isplatu troškova nastalih zbrinjavanjem migranata.

Prema podacima MUP-a, do srijede popodne u Hrvatsku je od 16. rujna i početka izbjegličke krize ušlo 271. 896 migranata.

Pred Vladom će se naći i prijedlozi dviju odluka vezanih uz realizaciju turističkog projekta Kupari. Riječ je o prijedlogu odluke o o izboru investitora i davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže Brašina te prijedlogu odluke o prihvaćanju sporazuma države i općine Župa dubrovačka. Temeljem tog sporazuma općina Župa dubrovačka ostvarila bi pravo na dio prihoda koje će države ostvarivati od naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti na zemljištu u državnom vlasništvu, kao i dijela prihoda od zakupa hotela Grand.
Radi se o pripremnim radnjama potrebnima za početak realizacije projekta Kupari, za kojeg je obvezujuću ponudu podnijela Avenue grupa sa sjedištem u Beču, a za koju je početkom ovog tjedna Povjerenstvo za ocjenu ponuda pristiglih na natječaj utvrdilo da je u skladu s propisanim natječajnim uvjetima.

16,21 sati

Europska komisija ne želi komentirati najave iz Austrije o mogućnosti izgradnje “tehničkih prepreka” na granici sa Slovenijom kako bi olakšala kontrolu priljeva tisuća migranata i o tome nije dobila nikakvu službenu obavjest, izjavila je u srijedu glasnogovornica Komisije Natasha Bertaud.

“Europska komisija nije obaviještena o takvim namjerama i ne želimo ih komentirati”, rekla je Bertaud, upitana o izjavi austrijske ministrice unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner.
Mikl-Leitner je rekla da bi te tehničke prepreke omogućile uredniji ulazak migranata, a ne bi značile zatvaranje granice.
Bertaud nije htjela komenirati ni najave da bi Slovenija zbog izbjegličke krize mogla zatražiti aktiviranje “klauzule solidarnosti” predviđene u članku 222 Ugovora o EU-u, koji predviđa zajedničko djelovanje u duhu solidarnosti, u situacijama poput terorističkog napada ili katastrofe prouzročene ljudskim ili prirodnim djelovanjem.
“Takav zahtjev nije podnesen i ne komentiramo nepotvrđene namjere”, rekla je Bertaud.
Financial Times je objavio da je Slovenija iznijela ideju o korištenju sigurnosne klauzule koja do sada nikada nije korištena.

16, 10 sati

Jučer uvedeni novi sustav prijevoza migranata u slovensku Dobovu vlakom, gdje se odmore, a onda s vlakom slovenskih željeznica odlaze u prihvatne centre i u Šentilj, gdje ih se registrira, “djeluje odlično”, izjavio je u srijedu popodne na konferenciji za novinare državni tajnik u slovenskom ministarstvu unutarnjih poslova Boštjan Šefic.

“Novi sustav djeluje odlično, postupci primanja izbjeglica jako su skraćeni, a sadašnjom suradnjom s Hrvatskom koja teče bez teškoća smo zadovoljni”, kazao je Šefic.
Šefic se osvrnuo i na neke špekulacije da će Austrija zatvoriti svoju granicu prema Sloveniji za migrante te ocijenio da su netočne.
To se u javnosti procjenjivalo zbog izjava austrijske ministrice unutarnjih poslova Johanne Mikl Leitner kako se Austrija mora pripremati na mogućnost da dnevno na slovensku granicu dolazi i do 15.000 izbjeglica, zbog čega se priprema postavljanje višekilometarske ograde uz granični prijelaz Šentilj.
“Ne radi se o zatvaranju austrijske granice za migrante nego o postavljanju ‘niske pregrade’, kao uvjeta za bolju regulaciju njihovih prelazaka”, kazao je Šefic koji u slovenskoj vladi djeluje kao glavni koordinator za izbjeglice.
Prije njegove izjave, slovenska ministrica unutarnjih poslova Vesna Gjerkeš Žnidar izjavila je na graničnom prijelazu Šentilj, gdje je zajedno s ministrom vanjskih poslova Karlom Erjavcem posjetila izbjeglički kamp s više tisuća migranata, da je suradnja s Austrijom po pitanju migranata dobra, a da će još danas popodne o situaciji govoriti telefonski sa svojom austrijskom kolegicom.
No, ona je ocijenila da suradnja s Hrvatskom još nije zadovoljavajuća i da još uvijek postoje šumovi u komunikaciji kad je riječ o broju izbjeglica koji bi Slovenija dnevno mogla prihvatiti iz Hrvatske.


15,10 sati

U protekla dvadeset i četiri sata u Hrvatsku je ušlo 5700 migranata, a od ponoći do 9 sati njih 2700 te su u dva vlaka tijekom noći i prijepodneva odvezeni prema granici sa Slovenijom, potvrdio je u srijedu novinarima u Opatovcu glasnogovornik vukovarsko-srijemske policije Domagoj Džigumović.

„Evidentno je da proteklih dana u Hrvatsku ulazi manje izbjeglica i migranta nego što je to bio slučaj donedavno kada ih je ulazilo po 10.000, a u subotu i 11.500“, rekao je Domagoj Džigumović dodavši kako je međutim potrebno da protekne najmanje desetak dana kako bi se moglo govoriti o trendu smanjenja broja izbjeglica.

„Mi smo i dalje u punoj priravnosti za mogućnost prijema i 10.000 osoba“, naglasio je glasnogovornik koji je izvijestio i da je u prihvatnom centru u Opatovcu u 10 sati bilo petstotinjak migranata.

Džigumović je također kazao kako se izbjeglice i migranti posljednja dva dana s istoka Hrvatske prema Sloveniji odvoze samo vlakovima, a prijevoz autobusima je obustavljen.

14,05 sati

Umjesto nerealnog planiranja velikih izbjegličkih centara kapaciteta 5000 ljudi slovenska bi vlada trebala odmah početi s pripremama za postavljanje ograda na najizloženijim dijelovima svoje granice s Hrvatskom, te formirati koordinacijsku skupinu za suzbijanje izbjegličkog vala, po uzoru na tijelo koje je vodilo rat za osamostaljenje Slovenije 1991. godine, naveo je u otvorenom pismu premijeru Miri Ceraru čelnik parlamentarne oporbe i bivši premijer Janez Janša.

13,55 sati

Srbijanski ministar rada i socijalne skrbi Aleksandar Vulin odbacio je kao neutemeljena nagađanja u javnosti da će 10.000 ili 15.000 migranata s Bliskog istoka “trajno ostati u Srbiji” i istaknuo da to od Srbije nitko nije tražio niti joj to postavljao kao uvjet za nastavak eurointegracija.

13,51 sati

Njemačka kancelarka Angela Merkel sazvala je za vikend krizni sastanak predstavnika stranaka vladajuće demokršćansko-socijeldemokratske vlade na temu migrantske krize a razlog su sve glasnije kritike savezne pokrajine Bavarske na račun izbjegličke politke kancelarke, javljaju njemački mediji u srijedu.

13,48 sati

Slovenski premijer Miro Cerar izjavio je u srijedu da spreman napraviti sve za zaštitu slovenskih nacionalnih interesa u migrantskoj krizi, te da ne isključuje postavljanje ograde na granici s Hrvatskom, ako to na svojoj granici sa Slovenijom učini Austrija.

11,59 sati Slovenski nacionalni zavod za javno zdravstvo objavio je u srijedu da za sada zbog izbjegličkog vala ne postoji opasnost za zdravlje stanovnika iako su među migrantima zabilježene bolesti poput tuberkuloze, hepatitisa A, pa i tifusa, prenosi Slovenska televizija. 11,38 sati Dubrovačko-neretvanski policajci su u tri odvojena slučaja u utorak spriječili sedmero albanskih državljana u pokušaju nezakonitog ulaska u Hrvatsku, izvijestila je u srijedu policija. Dvojica vozača prekršajno su sankcionirana zbog pomaganja u nezakonitim migracijama, a sedmorici Albanaca je određena dvogodišnja zabrana ulaska i boravka u Hrvatskoj te je najavljena njihova readmisija u Crnu Goru. 8,15 sati Austrijska ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner i danas je, u razgovoru za radio Ö1 potvrdila da je za izgradnju ograde na granici, prenosi HRT. Naime, ministrica Leitner jučer je izjavila da će Austrija na granici sa Slovenijom izgraditi “tehničke prepreke” kako bi olakšala kontrolu tisuća migranata koji svaki dan dolaze na njihov teritorij. Nije precizirala vremenski rok u kojem bi mjere bile provedene.

8,10 sati

Skoro tri i pol tisuće migranata prebačeno je od jučer popodne do rano jutros u srijedu u Sloveniju izravno vlakom u Dobovu, s tri kompozicije Hrvatskih željeznica koje su izbjeglice dovezle iz istočne Slavonije, a riječ je o novom sustavu tranzita o kojemu su se ovih dana dogovorile policije dviju država.

Prvi takav vlak u Dobovu je došao jučer popodne sa 1.100 migranata, a tijekom noćnih i jutarnjih sati još dva. Više pročitajte ovdje.

Bavarski premijer Seehofer jučer je postavio ultimatum kancelarki Angeli Merkel Dao je rok do Svih svetih do kojeg njemačka vlada treba ograničiti useljavanje migranata, u protivnom će biti prisiljen razmisliti o ‘mjerama nužne obrane’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.