Večeras je u Klovićevim dvorima otvorena najiščekivanija izložba godine – velika retrospektiva Ivana Meštrovića. Pripreme za tu monumentalnu izložbu trajale su gotovo tri godine. Ovom izložbom se obilježava 140. godišnjica umjetnikovog rođenja i zaključuje obilježavanje 40 godina djelovanja Galerije Klovićevi dvori.
Veliki interes za izložbu
HRT izvještava kako je nezapamćeno zanimanje za ovu izložbu. Ravnatelj Picukarić kazao je kako nikada nije bio ovakav interes javnosti za izložbu. Govori kako su susjedne zemlje zainteresirane za organizirane posjete izložbi.
– O Meštroviću puno toga znamo, vladaju stereotipi, ali važno je doći ovamo i vidjeti što je Meštrović svojim rukama napravio i zašto je toliko velik i zašto ga poštuje cijeli svijet. Od kraja 19. stoljeća kada je otišao iz rodnih Otavica, kada je počeo stvarati, pa do cijleog umjetničkog vijeka do završetka u SAD-u, ovdje je ispričana velika i senzacionalna biografija, prenosi HRT.
>16. siječnja 1962. umro Ivan Meštrović – kako su komunisti nastojali spriječiti sprovod velikog umjetnika
Klovićevi dvori ovakvu izložbu nisu imali
– Klovićevi dvori ovakvu izložbu nisu imali. Zato nam je jako važno da ova izložba dopre do javnosti i da ovaj jedinstven doživljaj do kojeg su došla djela iz svih dijelova Europe i naše zemlje, da ljudi dođu i vide ovaj neponovljiv i jedinstven doživljaj, dr. sc. Petra Vugrinec, autorica izložbe.
dr.sc. Barbara Vujanović, autorica izložbe pozvala je da građani dođu vidjeti kiparstvo Ivana Meštrovića.
– Vjerujem da će te sva ova djela doživjeti na drugačiji način kada ih vidite u zbiru svih njegovih razdoblja, naglasila je.
Za skulpturu Daleki akordi dopuštenje dale obitelji Rumijane i Mate Meštrović
U svakoj je sobi izdvojena središnja skulptura postava o kojoj posjetitelji mogu doznati najvažnije informacije na ovim panoima. Primjerice, o Meštrovićevu impresivnom Jobu, koji je smješten unutar prikaza njegove posljednje faze stvaralaštva nakon Drugog svjetskog rata.
Ova velika Meštrovićeva priča započinje u atriju Klovićevih dvora u kojem središnje mjesto zauzima jedna od njegovih najpoznatijih skulptura Daleki akordi za čiji su novi odljev dopuštenje dale obitelji Rumijane i Mate Meštrović.
Razgledavanje izložbe može trajati satima. Dvjestotinjak izloženih djela zaokružuje povijesnu izložbu o Meštroviću koja bi trebala donijeti i nove poglede na njegovo stvaralaštvo. Ali mnogo više od toga su emocije i iskustvo koje ćete doživjeti.
Okupljen je diljem svijeta razasuti opus dijela
U organizaciji Muzeja Ivana Meštrovića i Galerije Klovićevi dvori okupljen je diljem svijeta razasuti opus proslavljenog kipara, graditelja, publicista, esejista i pjesnika, djela pristigla iz SAD-a, Engleske, Italije, Austrije, Češke, Slovenije, Srbije te ponajviše iz Hrvatske.
Izložba podsjeća koliko je Meštrović svojim klasičnim, mediteranskim identitetom, širokim spektrom motiva, stilskih involviranosti i upućenosti na raznorodne materijale i medije, redefinirao značenje i smjer figurativne umjetnosti, a uz reprezentativna djela predstavlja i ona manje poznata ili sasvim nepoznata otkrivena u hrvatskim i europskim muzejskim i privatnim zbirkama.
U antologijskom izboru i djela nikad izlagana u Hrvatskoj
Na izložbi se mogu vidjeti i umjetnikovi dječački radovi poput “Bosanca na konju”, potom sadreni odljev “Zdenca života”, mramornu skulpturu “Starice” koja stiže iz Rima kao jedno od antologijskih djela nastalih u Parizu 1908., te “Miloša Obilića” ili “Torzo Banovića Strahinje” koje, kažu, nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
Tu su i skulpture iz prve religiozne faze, dirljivo “Prvo raspeće, Bogorodica s djetetom” u orahovu drvu kao i prelijepa glava trpećeg Krista,”Navještenje”, “Anđeli iz Leedsa”, te reljef “Skidanje s križa” iz Tatea i “Mala pieta”, djelo malih dimenzija iznimne snage, napominju.
Iz zrelog perioda tu su skulpture klasičnog, mediteranskog predznaka kada se Meštrović vraća redu i tradiciji antičke i renesansne umjetnosti, “Na odmoru”, “Žena kraj mora”, “Sanjarenje”. Blokovska figura “Kontemplacija” također zauzima jedno od najvažnijih mjesta na izložbi, dok je u prizemlju spomenička plastika, “Grgur Ninski”, “Indijanci”, “Marko Marulić”.
Od 200 odabranih djela sva ona pristigla iz inozemstva prvi put su izložena u Hrvatskoj, među ostalim “Starica” iz 1908., “Navještenje” iz 1916., “Skidanje s križa”, portret Růžene Zátkove, “Autoportret” iz 1902., a i neka djela iz Narodnog muzeja u Beogradu dugo nisu bila predočena javnosti, kao i nekolicina otkrića iz privatnih zbirki, prenio je Tportal.
