Govoreći o glavnim problemima Hrvata u Srbiji predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine Tomislav Žigmanov rekao je: “Isključenost iz procesa donošenja odluka – nema Hrvata u predstavničkim tijelima ni na republičkoj ni na pokrajinskoj razini, niti smo zastupljeni u izvršnoj vlasti na lokalnoj razini! Za razliku od Hrvatske, u Srbiji ne postoji institut zajamčenih mandata, na koji se Srbija obvezala međudržavnim sporazumom potpisanim sada već daleke 2004., ali ga ni do danas nije primijenila. Posljedica je toga da politički predstavnici Hrvata interese svoje zajednice artikuliraju “s ulice“, izvan političkog sustava. Drugim riječima, želimo da političko zastupanje Hrvata u Srbiji bude riješeno onako kako je to regulirano za Srbe u Hrvatskoj, a ne da se ono ne rješava jer za to ne postoji politička volja! Kada to bude riješeno, i ostala otvorena pitanja lakše će se rješavati.”
Većina europskih država bez povlastica za manjine u parlamentu (I. dio)
Većina država u EU nema predstavnike manjina u parlamentu (II. dio)
Kako se biraju zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj?
Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od četiri godine, nemaju obvezujući mandat i imaju imunitet nepovredivosti.
140 zastupnika u Sabor bira se tako da se područje Republike Hrvatske podijeli na deset izbornih jedinica, te se u svakoj izbornoj jedinici, na temelju lista, bira po 14 zastupnika.
Aktualni, deseti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 22. srpnja 2020. godine na temelju rezultata izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, održanih 5. srpnja 2020. godine u dvanaest izbornih jedinica. Na temelju glasova građana u Sabor je izabran 151 zastupnik.
Zakonom je teritorij Republike Hrvatske podijeljen na deset izbornih jedinica, dok je jedanaesta izborna jedinica zasebna izborna jedinica u kojoj zastupnike u Sabor biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj (Dijaspora – 3 zastupnička mjesta). Dvanaestu izbornu jedinicu čini cjelokupno područje Republike Hrvatske u kojoj pripadnici autohtonih nacionalnih manjina biraju svoje zastupnike u Sabor (8 mjesta).
Koliko zastupnika imaju pravo birati pojedine nacionalne manjine?
Pripadnici autohtonih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor u jednoj izbornoj jedinici koju čini cjelokupno područje Republike Hrvatske.
U XII. izbornoj jedinici birači pripadnici nacionalnih manjina biraju zastupnike u 6 skupina nacionalnih manjina:
srpska nacionalna manjina,
mađarska nacionalna manjina,
talijanska nacionalna manjina,
češka i slovačka nacionalna manjina,
austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina te
albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska nacionalna manjina.
Pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika u Hrvatski sabor, pripadnici mađarske nacionalne manjine biraju jednog, kao i pripadnici talijanske nacionalne manjine, pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Hrvatski sabor. Pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika, kao i pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Hrvatski sabor.
Tko ima pravo birati na izborima zastupnika u Hrvatski sabor u XII. izbornoj jedinici?
Zastupnike u Hrvatski sabor u XII. izbornoj jedinici biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina života koji su ujedno i pripadnici nacionalne manjine koja ostvaruje pravo na zastupljenost u Hrvatskom saboru.
Ako na dan provedbe izbora zastupnika u Hrvatski sabor birač bude upisan u izvatku iz popisa birača kao pripadnik nacionalne manjine koja ima pravo na zastupljenost u Hrvatskom saboru moći će, ovisno o svojem izboru, glasovati ili za listu izborne jedinice u kojoj ima prijavljeno prebivalište ili za kandidata te nacionalne manjine koji je u XII. izbornoj jedinici predložen.
Neće moći glasovati i za listu izborne jedinice u kojoj ima prijavljeno prebivalište i za kandidata za predstavnika pripadnika nacionalne manjine u XII. izbornoj jedinici.
Pripadnici nacionalnih manjina biraju zastupnike u Hrvatski sabor pojedinačnim izborom tako da je za zastupnika izabran kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača koji su glasovali.
Koliko ima pripadnika manjina u Hrvatskoj?
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Republici Hrvatskoj je popisano 4.284.889 stanovnika od čega je 328.738 pripadnika nacionalnih manjina kako slijedi i to: Albanaca 17.513 (0,41%), Austrijanaca 297 (0,01%), Bošnjaka 31.479 (0,73%), Bugara 350 (0,01%), Crnogoraca 4.517 (0,11%), Čeha 9.641 (0,22%), Mađara 14.048 (0,33%), Makedonaca 4.138 (0,10%), Nijemaca 2.965 (0,07%), Poljaka 672 (0,02%), Roma 16.975 (0.40%), Rumunja 435 (0.01%), Rusa 1.279 (0,03%), Rusina 1936 (0,05%) Slovaka, 4.753(0,11%), Slovenaca 10.517 (0,25%), Srba 186.633 (4,36%), Talijana 17.807 (0,42%), Turaka 367 (0,01%), Ukrajinaca 1.878 (0,04%), Vlaha 29 (0,00) i Židova 509 (0,01%). Moguće je da su ove brojke danas drugačije zbog proteka vremena od zadnjeg popisa stanovništva.
Situacija nepoznata u EU, a i u svijetu zapadne demokracije!
Iz tih razloga GI Narod odlučuje predala je Hrvatskom Saboru više od 800.000 potpisa za oba referendumska pitanja – čime su se građani jasno izrazili za bolji i pravedniji izborni sustav.
Za prvo referendumsko pitanje, o promjeni praga za ulazak u Sabor i načina biranja zastupnika, prikupili su 405.352 tisuća potpisa, a za drugo, ono o glasovanju manjina u Saboru, 407.469 tisuća potpisa
Time bi se spriječila politička trgovina i korupcija, a građani bi mogli izabrati zastupnike koje će ih doista predstavljati u Saboru. S obzirom da predstavnici nacionalnih manjina u Sabor ulaze s višestruko manjim brojem glasova od svojih kolega, tisuće građana potpisale su da zastupnici nacionalnih manjina ubuduće ne odlučuju o Vladi i proračunu. Na žalost, da bi se i dalje moglo trgovati utjecajem i vlašću, korupcijskim postupcima ministar Lovro Kuščević za svog šefa Andreja Plenovića ukrao je referendum Narod odlučuje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa