Hoće li se raspisati referendum o izmjeni izbornog zakona prema kojoj se u Sabor više ne bi biralo osam zastupnika nacionalnih manjina? Je li to izbacivanje predstavnika manjina iz političkog života ili primjena pravila drugih europskih zemalja? O tim pitanjima uživo u večerašnjoj HRT-ovoj emisiji “Otvoreno” raspravljaju sljedeći gosti:
Željka Markić – predsjednica udruge U ime obitelji
Boris Milošević – saborski zastupnik SDSS-a
Arsen Bauk – predsjednik Kluba zastupnika SDP-a
Lovro Kuščević – ministar uprave
Robert Podolnjak – saborski zastupnik Mosta
U Osijeku Anto Đapić – predsjednik stranke DESNO
Na pitanje je li riječ o antisrpskom referendumu, predsjednica udruge U ime obitelji, Željka Markić je naglasila: „To nije antisrpski referendum nego antikorupcijski. Želi osigurati reformu izbornog sustava kojom se želi povećati opća razina poštenja i osigurati da birači djeluju na svoje političke predstavnike na što izravniji način.“
> Odvjetnik Planinić o tužbi UiO pred Europskim sudom za referendum o promjeni izbornog sustava
Rekla je i kako se u udruzi UiO time bave od 2014. kada je pokrenuta inicijativa o promjeni izbornog sustava. Referendum o promjeni izbornog sustava nikad nije održan iako je udruga U ime obitelji prikupila više od 380.000 potpisa. Tada je ministar Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa – 10 % od 4 milijuna. Na taj način je spriječio održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava.
„Ovo je nastavak našeg angažmana“, kaže dr. Željka Markić.
Saborski zastupnik SDSS-a kaže kako inicijativa je antimanjinska i antisrpska. „Definitivno ima za cilj smanjiti prava manjina i da zabije klin u suradnji između zastupnika manjina i vlade desnog centra.
„Po meni, ovo je došlo od jednog političkog marginalca“, kaže Milošević.
Anto Đapić, na pitanje voditelja Togonala surađuje li s gospođom Markić, rekao je: “Nismo se u životu sreli niti smo razgovarali” ali je dodao kako “podupire njezin rad”. Rekao je kako je inicijativa koja je došla od Udruge dragovoljaca HOS-a najavljena i ranije, a njezin okidač bilo je ponašanje manjinskih zastupnika povodom premještanja ploče iz Jasenovca. “Slažem se s Markić o potrebi cjelovite reforme izbornog sustava” ali “smatram da se pojedini predstavnici nacionalnih manjina ponašaju na granici dobrog ukusa” te dodao da “ako je bolestan zub onda ga se treba iščupati.”
Osvrnuo se na događaje oko premiještanja spomen-ploče u Jasenovcu te ustvrdio kako se “zbog čuvanja parlamentarne većine dogodio napad na jednu elitnu postrojbu iz Domovinskog rata”.
Predsjednik kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk kaže: „Ja sam skeptičan kada o manjinskim pravima govore Željka Markić i Anto Đapić“ i dodao „mi smatramo da Vlada desnog centra se nedovoljno zalaže za prava nacionalnih manjina i da pripadnici nacionalnih manjina to previše toleriraju.“
„Naravno, ako bi u bilo kojem segmentu vlada predvođena HDZ-om ili netko drugi sa legitimitetom pokrenuo pitanje prava glasa nacionalnih manjina morao bi biti svjestan da time otvara i pitanje glasovanja dijaspore“, kaže Bauk.
Ministar Kuščević je ustvrdio, odgovarajući Bauku, da “nema države u okruženju koja bolje štiti svoje nacionalne manjine”.
“Mislim da izborni zakon može biti puno bolji, ali moram replicirati na dogovore oko ploče o Jasenovcu- HOS je sam dao zahtjev za premiještanjem ploče u Novsku i tu nije bilo nikakve trgovine i pregovora.”
“Rasprava o izbornom sustavu je dobrodošla, ali ne bi bilo dobro kada bi se to iskoristilo u dnevnopolitičke svrhe, za prikupljanje dnevnopolitičkih bodova”.
Na pitanje voditelja o tumačenjima prema kojima “desnica unutar HDZ-a na taj način destabilizira Plenkovića zabijajući klin između njega i nacionalnih manjina” ustvrdio je kako su netočne tvrdnje da njegovo, “desno krilo HDZ-a” destabilizira Plenkovića.
Mostov zastupnik Podolnjak je istaknuo dva elementa.
„Jedan aspekt je kako birati zastupnike nacionalnih manjina. Od 1992. smo imali različitih modela, i to je pitanje koje se uvijek može drugačije regulirati“ dodavši kako su jednom prigodom i same manjine „tražile nešto slično“, tj. da se biraju na općim listama.
Kao drugo pitanje istaknuo je problem „politizacije“ zastupnika nacionalnih manjina.
„Stav mene kao profesora je da zastupnici nacionalnih manjina ne bi trebali sudjelovati u formiranju vlade i imenovanju premijera“.
„Nije dobro za poziciju zastupnika manjina da su danas iznimno politizirani.“ rekao je iznijevši slučaj kada su „u Sloveniji – koja ima 2 zastupnika manjina (talijanskog i mađarskog) – u formiranju vlade ta dva zastupnika presudila i nastao je zaista veliki problem“ dok kod nas 8 manjinskih zastupnika u pravilu odlučuje o formiranju vlade.
Milošević tvrdi kako postoji jako velika needuciranost birača nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Oni se prilikom dolaska na biračko mjesto moraju opredijeliti hoće li uzeti bijeli listić ili listić nacionalne manjine. „U velikom dijelu slučajeva im se ponudi samo bijeli listić ili su pod pritiskom sredine da ne odaberu manjinski listić“, tvrdi predstavnik SDSS-a.
Ako bi se referendumom odlučivalo o izbornom sustavu, srpska manjina bi bila najmanje pogođena, kaže Milošević.
„Ustavni zakon ima jako velik broj afirmativnih mjera kojima promovira prava nacionalnih manjina. Biranje zastupnika nacionalnih manjina je jedna od tih mjera. Ona nije usmjerena da nekog ošteti, nego da se čuje glas onih društvenih skupina koje se inače ne može čuti.“
U vezi ujednačavanja hrvatskog izbornog zakona s europskim Milošević kaže: „Svi su oni jedinstveni programi. Nema jedinstvenog rješenja. Svaka je država to riješila onako kako je bilo primjereno tadašnjem političkom trenutku i društvenom uređenju“ i nastavio: „danas se stvara fama da su manjine privilegirane, da imaju pravo prednosti pri zapošljavanju, dvostruko pravo glasa, što uopće nije istina.“
Mogući prijedlog je da ostane osam zastupnika kao fiksna kvota, ali da manjinski zastupnici ne mogu arbitrirati pri izboru Vlade.
O toj ideji Milošević kaže: „To je prijedlog o kojem se može raspravljati u forumima, političkim debatama i Saboru, ali mi ovdje raspravljamo o referendumskoj inicijativi da se ukine pravo zastupnika manjina da uopće budu birani.“
Dr. Željka Markić Borisu Miloševiću rekla je kako članovi nacionalnih manjina s puno manje glasova ulaze u Sabor nego što je to slučaj s njihovim kolegama.
„Vas trojica ste osvojili istih 19.000 i podijelili ih među sobom i za vas je cijela Hrvatska bila jedna izborna jedinica“, napomenula je dr. Markić i ponovila Miloševićevu tvrdnju kako bez ovakvih zagarantiranih mjesta u parlamentu – ljudi drugih nacionalnosti nemaju priliku da ih se čuje u društvu.
„To nije istina“, kaže dr. Markić.
„Ja znam da je vaš posao i uloga štititi jezik, kulturu, nacionalnost, nacionalni identitet vašeg naroda u Hrvatskoj da se oni ovdje osjećaju kao kod kuće i da se vi za njih zalažete da sve ono bogatstvo koje oni donose Hrvatskoj mi ovdje imamo. Vaša uloga nije trgovati s gospodinom iz SDP-a ili HDZ-a“, kaže predsjednica udruge U ime obitelji.
Nekadašnji SDP-ov ministar Bauk rekao je: „Manjine u Hrvatskoj nisu dobile ništa osim onog što im je dao većinski narod zbog toga što je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donesen glasovima zastupnika najvećim dijelom hrvatske nacionalnosti. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina bio je uvjet da bismo bili na putu prema Europskoj uniji 2000. godine i donesen je s, mislim, 5 glasova protiv.“ Naglasio je kako je upravo Anto Đapić bio među tih pet glasova.
Đapić je istaknuo: „Od 2003. do 2011., SDSS je igrao jako veliku političku ulogu, kada je Sanader bio u koaliciji s njima“. Na pitanje ima li logistiku za prikupljanje potpisa, rekao je: „Imat ćemo sve što treba kada se odlučimo krenuti u to“.
„Okidač za našu inicijativu bila je reakcija manjinskih zastupnika na ploču u Jasenovcu.“ „Mi ćemo izgurati ovaj referendum, a onda neka hrvatski narod odluči.“
“Ne mogu Radin ili Pupovac odlučivati o tome gdje će se nalaziti neka ploča.”
Predstavnik SDSS-a, Boris Milošević zaključio je: „Mislim da je dovoljno poslušati Đapića, vidjeti odakle inicijativa kreće. On govori da ne smanjuje prava manjina, a on se pravima manjina nikad nije bavio pa ne može ni znati koji su problemi prava nacionalnih manjina.“
> U ime obitelji: Ministar uprave Bauk potvrdio da u Hrvatskoj ima 3,5 milijuna birača
Dr. Željka Markić napomenula je kako svi hrvatski građani trebaju imati isti utjecaj na politički život. Ne može netko s 400 glasova, a netko s 15 000 glasova ulaziti u Sabor. Ne slažem se s gospodinom Kuščevićem da je „to to“. „Građani na referendumu mogu odlučiti o ovoj promjeni i ja se nadam da će to i odlučiti“, zaključila je.
Ministar Kuščević je zaključio: “Smanjenjem izbornog praga još bi više defragmentirali hrvatsku političku scenu i još bi teže došlo do parlamentarne većine.”
Podolnjak je zaključio:“Zaštita prava nacionalnih manjina u skladu s Ustavom, ali uloga tih zastupnika se mora regulirati- nije dobro da budu ključna prevaga pri sastavljanju vlade”.
Cijelu emisiju pogledajte na HRT-u:
Tekst se nastavlja ispod oglasa
