Sindikat hrvatskih učitelja (SHU) predstavio je u srijedu rezultate istraživanja u osnovnim školama po kojima je većina sudionika iskazala “umjereno nezadovoljstvo” eksperimentalnim programom “Škole za život”, za razliku od rezultata koje je dobilo Ministarstvo znanosti.
“Dvije trećine sudionika istraživanja kažu da je im je opseg posla izrazito povećan zbog reforme, 90 posto ih smatra da je taj posao trebao biti honoriran, a 45 posto njih ne zna hoće li biti honoriran”, rekao je voditelj istraživanja, psiholog na Institutu Ivo Pilar Toni Babarović.
Ocjena zadovoljstva “Školom za život” između dva i tri
Procjene zadovoljstva različitim aspektima provedbe eksperimentalnog programa sve su ispod središnjih vrijednosti, što predstavlja njihovo umjereno nezadovoljstvo, kaže Babarović dodajući kako su učitelji najmanje zadovoljni razinom konzultiranja u osmišljavanju reforme.
Radi se o velikom istraživanju o kvaliteti sustava osnovnog obrazovanja u Hrvatskoj u kojem je sudjelovalo 6500 učitelja, stručnih suradnika, te pomoćnog i administrativnog osoblja. Među njima i 328 učitelja koji su uključeni u “Škole za život”, čiji su odgovori predstavljeni na okruglom stolu.
“Rezultati su iznenadili jer se u medijima govorilo o zadovoljstvu “Školom za život” izraženom ocjenom četiri, a sada vidimo da je ono između dva i tri”, kazala je predsjednica SHU-a Sanja Šprem.
Učitelji su očekivali administrativno rasterećenje, a dobili su još manje mogućnosti da ostvare ono što učitelj treba realizirati u razredu, kazala je.
Cijelo istraživanje dio je EU projekta “Jačanje bipartitnog socijalnog dijaloga u sektoru osnovnog obrazovanja”, čiji je nositelj SHU. Obuhvatilo je pitanja o kvaliteti radnih uvjeta, izloženosti stresu, te o materijalnim i nematerijalnim pravima.
Šprem je najavila da će cjeloviti rezultati uskoro biti predstavljeni hrvatskim vlastima, od kojih će se tražiti da ih ugrade u oblikovanje sustava obrazovanja.
Pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj smatra da se razlika u zadovoljstvu eksperimentalnim programom pojavila zato što su istraživanja SUH-a provedena prije edukacije za “Škole za život”, kad se znatno manje znalo o reformi.
Kralj tvrdi da je u istraživanju Ministarstva obuhvaćeno više od 1200 sudionika “Škole za život”, a 93 posto njih potvrdilo je da su konzultirani oko provedbe reforme.
Ocijenivši da vjeruje tim podacima Kralj je napomenula da Ministarstvo uvažava rezultate istraživanja pa je nakon nezadovoljstva online edukacijama poslalo na terene timove za podršku, a to će raditi i ubuduće.
Provodi se evaluacija eksperimentalnog programa
Uz pomoć stručnjaka s Filozofskog fakulteta u Zagrebu provodi se evaluacija “Škole za život”, nakon čega će biti poznati neki aspekti uspješnosti eksperimentalnog dijela reforme, dok će se najvažniji rezultati znati tek za desetak godina, kazala je.
“Svi imamo posla da napravimo uspješnu reformu, radimo je zbog djece i svima su vrata Ministarstva otvorena”, istaknula je pomoćnica ministrice obrazovanja.
Izaslanik predsjednika Vlade Radovan Fuchs čestitao je domaćinima na istraživanju i poručio kako rezultate možemo iskoristiti za poboljšanje reformskog procesa, jer ništa ne može biti apsolutno i idealno.
Za uspjeh reformi važno je obrazovanje izvući iz dnevno-političkih obračuna, ono je strateška vrijednost društva, kazao je Toni Babarović i zaključio da to trebaju provoditi “profesionalci, a ne ostrašćeni ljudi”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
