Uklanjanje četničkih spomenika: Vlasnicima prijete kazne

Novi Zakon o grobljima, koji je pušten u javno savjetovanje, predviđa uklanjanje spomenika koji veličaju srpsku agresiju na Hrvatsku. Oni bi trebali biti uklonjeni u roku od 30 dana od njegova stupanja na snagu.

Također, predviđeno je uklanjanje spomenika koji vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje. Ako sami korisnici grobnih mjesta ne učine to u zakonskom roku, bili bi uklonjeni putem trećih osoba.

Ako ga vlasnik groba na kojem se nalazi takav spomenik ne ukloni, prijeti mu i kazna od 1000 do 5000 eura.

Nema uklanjanja partizanskih spomenika

Zakon je u savjetovanje pustilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Sporne nadgrobne spomenike može prijaviti bilo tko, a predviđeno je uvođenje povjerenstava na razini županija.  Povjerenstva bi, ako je to potrebno, davala mišljenje o njihovoj prikladnosti, piše tportal.

Kako ne bi došlo do revizionizma, neće se moći prijaviti nijedan spomenik postavljen prije 30. svibnja 1990. godine.

Postojeći zakon donesen je u veljači 1998. godine, a predvidio je da ‘natpisi na grobovima i grobnicama ne smiju vrijeđati ničije nacionalne, vjerske ili moralne osjećaje, niti na bilo koji način povrijediti uspomenu na pokojnika’.

Međutim, zakon ne sadržava prijelazne odredbe koje bi uredile postupanje s natpisima koji su na grobovima i grobnicama bili postavljeni prije 21. veljače 1998. godine. Među njima velik je broj onih u Slavoniji i Baranji iz perioda okupacije 1991.-1995. U hrvatskom Podunavlju ima i onih iz razdoblja Prijelazne uprave Ujedinjenih naroda za istočnu Slavoniju (UNTAES) sve do 15. siječnja 1998. godine.

Jedan od takvih bio je mauzolej Vukašina Šoškočanina. Riječ je o vođi srpske pobune u Borovu Selu i čovjeka koji je odigrao značajnu ulogu u masakru 12 hrvatskih policajaca 2. svibnja 1991. godine. Spomenik je u studenom prošle godine uklonjen. Prema podacima braniteljskih udruga, takvih spomenika ima oko četrdeset.

>Gdje je nestao Vukašin Šoškočanin? Uklonjena ploča četničkog zločinca u Borovu

Produbljenje grobova

Osim spomenutoga, novi zakon predviđa da se posmrtni ostaci mogu dublje spustiti nakon proteka 10 godina od ukopa za grob i 20 godina za grobnicu. No, pritom moraju biti ostvareni i drugi uvjeti. Primjerice, da se tijelo u dovoljnoj mjeri razgradilo. Naravno, odnosi se to na grobna mjesta na kojima je tehnički moguće sahraniti umrlu osobu bez otvaranja groba u mirovanju.

Predviđen je i kraći period za mogućnost premještanje groblja – ako je to potrebno – na 30 godina, umjesto dosadašnjih 100 godina. No, ako je to potrebno radi izgradnje građevine ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske, groblje se može premjestiti i za 10 godina.

Također, jedinice lokalne samouprave moći će propisati gdje je na njihovu području dozvoljeno prosipati pepeo kremirane osobe. Groblja će morati imati detaljno propisane grobne očevidnike i registre umrlih, a oni će biti dostupni javnosti, pa i djelomično javno objavljeni.

Izvor: narod.hr/tportal