Unatoč brojnim preprekama – za glasovanje se ovaj put prijavilo gotovo 20 000 više Hrvata izvan Hrvatske

Foto: Fah

Novi saziv Hrvatskog sabora na izborima 11. rujna moći će birati nešto manje od 3,8 milijuna birača, gotovo isto kao i na posljednjim parlamentarnim izborima lani u studenome.

Popis birača za prijevremene parlamentarne izbore je zaključen i na njemu je ukupno upisano 3.799.609 birača, što je za 8.268 birača više nego za izbore u studenome 2015., kada ih je ukupno bilo upisano 3.791.341.

S prebivalištem u Hrvatskoj, po općinama i gradovima, za ove je izbore upisano 3.740.200 birača, od čega se prethodno registriralo njih 11.267, gotovo upola manje u odnosu na studeni 2015., kad je prethodno registriranih bilo 21.417.

Veći je, međutim, broj aktivno registriranih. Naime, bez prebivališta u Hrvatskoj aktivno se za rujanske izbore registriralo 59.409 birača, a za parlamentarne izbore lani u studenome bilo ih je 36.276.

Više od 400.000 državljana koji prebivaju izvan Hrvatske ne samo da ne može glasovati dopisnim ili elektroničkim putem, već se prije glasovanja moraju “registrirati“ za glasovanje i onda putovati stotinama i tisućama kilometara kako bi na malobrojnim lokacijama mogli ostvariti svoje građansko pravo – sudjelovanje na izborima.

Ivan Munjin je u četvrtak na konferenciji za novinare koju je organizirala Udruga U ime obitelji upozorio na diskriminirani položaj Hrvata s prebivalištem izvan Republike Hrvatske, kojima je glasovanje praktički onemogućeno, budući da moraju dugo putovati ili čekati satima u redu kako bi ostvarili svoje biračko pravo, kao što je redovito slučaj u Mostaru.

“Krajnje je vrijeme da se omogući dopisno i elektroničko glasovanje za naše državljane izvan RH, što preporučuju i Vijeće Europe, Europska unija i Venecijanska komisija. Tražimo od novog saziva Sabora i svih stranaka da prekine ovo agoniju naših birača koja predugo traje”, zaključio je Munjin.

U ime obitelji Ustavnom sudu i Ministarstvu uprave: U Hrvatskoj nema 4,1 milijuna birača, raspišite referendum o promjeni nepravednog izbornog sustava

Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a žele glasovati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu trebaju prvo zatražiti aktivnu registraciju. Birači bez prebivališta u RH, koji su pak podnijeli zahtjev za e-osobnom iskaznicom, po službenoj dužnosti će se aktivno registrirati i uključiti u popis birača (prema adresi prijavljenog prebivališta u inozemstvu) za predstojeće izbore.

Ukoliko na dan izbora žele glasovati izvan svog mjesta prebivališta odnosno pripadajućeg diplomatsko-konzularnog predstavništva, glasači mogu zatražiti promjenu podatka o mjestu aktivne registracije (drugo diplomatsko-konzularno predstavništvo odnosno mjesto u Republici Hrvatskoj).

Diplomatske misije i konzularni uredi RH u svijetu

Za glasovanje u BiH registriralo se 35 tisuća hrvatskih državljana

Podsjetimo, U ime obitelji je u projektu „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ SDP-ovoj Vladi predlagala da se omogući da Hrvati koji žive izvan Hrvatske mogu glasovati dopisnim putem i/ili internetom. Isto je predlagano i za građane koji žive u Hrvatskoj. Ovakav način glasanja za državljane demokratskih država koji žive izvan svojih zemalja je standard. Zbog objektivno otežanih uvjeta glasovanja, od 411 000 birača u XI. izbornoj jedinici (dijaspora) samo 1,6 posto birača redovito iskoristi svoje biračko pravo.

Broj zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru za hrvatske državljane izvan Hrvatske od prvotnih 12 mjesta za dijasporu koliko ih je bilo 1995. na tri koliko ih je danas u aktualnom sazivu Sabora, smanjen je 2010. kada je na vlasti bio HDZ na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor i koalicijskim partnerima (HSS,HSLS,SDSS, manjinski zastupnici i HSU). SDP kao glavnog krivca vidi HDZ, a HDZ se za tu odluku u javnosti opravdava tvrdeći pak kako ih je SDP ucijenio prije referenduma o ulasku Hrvatske u EU.

Gotovo sve europske i američke zemlje imaju glasovanje dijaspore

Čak 115 država svijeta (a broj stalno raste) omogućilo je glasovanje svojim dijasporama (16 zemalja Amerike, 20 Azije, gotovo sve europske, 10 zemalja na Pacifiku).

Pravo glasovanja dijaspori uveli su tako među ostalima: Indija 1950., Francuska 1975., Španjolska 1978. Švicarska 1989., Austrija 1990., Argentina 1993., itd. Metode glasovanja su različite. U 79 zemalja dijaspora može glasovati samo fizičkom nazočnošću, u 47 zemalja glasovanje je omogućeno dopisno, recimo u Italiji, Sloveniji, te BiH, da nabrojimo nama najbliže, a u čak 16 zemalja glasovanje je moguće zastupanjem druge osobe.

Također, mnogo je primjera elektroničkoga glasovanja – od Australije, Kanade, do Italije, Estonije, Njemačke, Francuske, Finske, Švicarske itd.

Mnoge države svjesne su koliko im znači dijaspora, a posebice u ekonomskom smislu. U hrvatskom kontekstu, Hrvati iz dijaspore godinama šalju milijarde dolara/eura. Sve ostale investicije su daleko iza nje.

Zašto Hrvatska i dalje otežava glasovanje svojoj dijaspori?

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr