Gradski ured za zdravstvo sukladno Akcijskom planu za nadolazeće vrućine Ministarstva zdravlja upozorava građane grada Zagreba kako je u idućih nekoliko dana i to četvrtak, petak i subotu umjerena opasnost od toplinskog udara.
Prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda u sljedećim danima potreban je poseban oprez pri izlaganju suncu i toplini.
Toplinski val UMJERENE opasnosti može izazvati DEHIDRACIJU sa simptomima glavobolje, suhe kože i usana, povećane tjelesne temperature, ubrzanog rada srca i mučnine. Jedina prevencija je uzimanje većih doza tekućina, a najvažnije vode.
Toplinski val VELIKE i VRLO VELIKE opasnosti može izazvati pored dehidracije, suhe i crvene kože te ubrzanog bila i sunčanicu, pretjeranu vrućinu, mučninu i povraćanje, grčeve, prestanak reguliranja tjelesne temperature, iznenadni kolaps i pad tlaka, glavobolju, vrtoglavicu, pulsiranje u grudima i ušima, a u najgorim slučajevima može biti i po život opasno.
U danima opasnosti nastupa toplinskog vala važno je izbjegavati izravno izlaganje suncu između 10-17 sati, piti dovoljno tekućine, vodu ili nezaslađeni čaj, pića bez alkohola, nositi laganu zaštitnu odjeću i obuću, sunčane naočale, šešir, smanjiti fizički napor, držati se hlada, rashladiti se boravkom u hladnijim prostorima i tuširanjem mlakom vodom, starije i djecu (i kućne ljubimce) važno je ne ostavljati ih bez nadzora na suncu, jesti laganiju hranu bogatu vodom (svježe voće i povrće, juhe).
Preporuke za ublažavanje posljedica toplinskog udara
Od cjelokupnih intervencija Hitne mdicinske pomoći u Zagrebu tijekom ljetnih mjeseci oko 5 % intervencija može se povezati s utjecajem vrućine na bolesnike, a to iznosi prosječno oko desetak intervencija dnevno.
Vulnerabilne skupine:
* Dojenčad i mala djeca
* Trudnice
* Osobe starije od 65 godina
* Bolesnici s kroničnim bolestima (hipertenzija, srčani bolesnici, plućne kron. bolesti, dijabetes…)
* Radnici izloženi suncu i vrućini (građevinski radnici, poljoprovrednici…)
Preporuke:
* Izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana.
* Vulnerabilne skupine – ne izlaziti na otvoren između 10 i 17 sati.
* Prozračna lagana odjeća uz zaštitu glave (šešir, kapa).
* Uzimati dostatnu količinu tekućine (1,5 – 2 litre dnevno).
* Rashladiti prostor u kojem se boravi.
* Tuširati se u mlakoj vodi.
* Izbjegavati alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
* Laganija hrana, manji i češći obroci.
* Izbjegavati teža fizička opterećenja na otvorenom i neadekvatno hlađenom prostoru.
* Ne ostavljati djecu u parkiranom vozilu.
Kada zatražiti pomoć:
* Slabost i nemoć uz vrtoglavice, jaka glavobolja, mučnina i povraćanje, visoka tjelesna temperatura.
Što učiniti:
* Što prije otići u hladniji prostor i leći u horizontalni položaj.
* Kod grčeva (najčešće u nogama i rukama nakon fizičkog napora) piti tekućinu koja sadrži elektrolite. Ukoliko grčevi ne prestaju nakon sat vremena – potražiti medicinsku pomoć.
* Ako osoba ima vruću, suhu kožu ili je delirantna, nerazumno razgovara ili je nemirna s grčevima ili je bez svijesti:
* Odmah zvati hitnu medicinsku pomoć
* Smjestiti osobu u hladni prostor u vodoravni položaj, podignuti mu noge, odstraniti odjeću i započeti s hlađenjem.
* Hladni oblozi (tekuća voda – ne voda iz hladnjaka) na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator
* Hladiti osobu dok tjelesna temperatura ne padne ispod 380 C
* NE davati lijekove za snižavanje temperature (acetilsalicilna kiselina, paracetamol)
* Osobu bez svijesti postaviti u bočni položaj
