Uskoro započinje popis stanovništva u Republici Hrvatskoj. Za to se priprema oko 8000 popisivača koji će od 27. rujna do 17. listopada popisivati stanovništvo ‘na terenu’, ali građani će već od 13. do 26. rujna moći pristupiti samostalnom popisivanju putem elektroničkog sustava e-Građani. Ovih se dana u javnosti ponovno govori o popisu – mnogi izražavaju bojazan zbog mogućih manipulacija tijekom popisa. Razloga za bojazan ima mnogo, s obzirom da su još u veljači 2020. predstavnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru zatražili da u područjima pretežno nastanjenim manjinama popisivači također budu iz redova manjina, kao i da se uvede mogućnost navođenja više materinskih jezika za jednu osobu. Drugi zahtjev je odbačen, dok su vladajući za prvi zahtjev, iako nije postao dio zakona koji je izglasan, najavili da će biti udovoljeno podzakonskim aktima.
Bojazni postoje i zbog iskustva proteklog popisa stanovništva kada je, kako ističu demografi, primjerice, u Vukovaru popisano i fiktivno srpsko stanovništvo, tj. stanovništvo koje u stvarnosti ne živi u Vukovaru. Kao posljedica toga, u tom gradu je po službenoj statistici udio srpskog stanovništva bio veći od trećine te je započelo postavljanje dvojezičnih natpisa. To se događalo u Vukovaru, duboko ranjenom velikosrpskom agresijom 1991., kada su ga razarali i uništavali te vršili pokolj nad njegovim stanovništvom agresori koji su kao svoje pismo koristili ćirilicu. Na to da postavljanje dvojezičnih natpisa u Vukovaru nije prikladno upozorili su brojni branitelji i ostali stanovnici Vukovara koji su prosvjedovali protiv dvojezičnosti, a podršku su dobili iz raznih krajeva Hrvatske što je bilo vidljivo i kroz veliki prosvjed u Zagrebu 2013.
Što se mijenja ako je neka nacionalna manjina zastupljena s više od 5% u općinama i gradovima?
Temeljem zakona o pravima nacionalnih manjina pripadnicima nacionalnih manjina koji u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s više od 1,5% stanovnika jamči se najmanje jedno, a najviše tri zastupnička mjesta pripadnika te nacionalne manjine, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Zakonom o pravima nacionalnih manjina propisano je da pripadnici nacionalnih manjina u općinama i gradovima u kojima sudjeluju u stanovništvu od 5% do 15% imaju pravo na jednog vijećnika – manjinskog predstavnika u predstavničkom tijelu jedinice.
Ako sudjeluju u stanovništvu općina i gradova sa više od 15%, te u županijama s više od 5%, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima.
U jedinicama samouprave u kojima pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima, osigurava im se i zastupljenost u izvršnim tijelima, odnosno prema propisanim uvjetima zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana mora biti iz redova pripadnika nacionalnih manjina, a što se mora urediti statutom jedinice. Ako ne bude ostvareno pravo na jednog zamjenika iz redova pripadnika nacionalnih manjina, raspisati će se dopunski izbori.
Općine i gradovi u kojima pripadnici manjina u stanovništvu sudjeluju s više od 15 % te županije u kojima manjine sudjeluju s više od 5 %, odnosno jedinice koje imaju obvezu osigurati razmjernu zastupljenost pripadnika manjina u predstavničkom tijelu obvezni su, planom prijama u službu utvrditi popunjenost upravnih tijela jedinica i planirati zapošljavanje potrebnog broja pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti nacionalnih manjina u upravnim tijelima jedinica.
Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da se u jedinicama samouprave planom prijma u službu utvrđuje i popunjenost radnih mjesta u upravnim tijelima pripadnicima nacionalnih manjina te planira zapošljavanje potrebnog broja pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti, sukladno Ustavnom zakonu i zakonu kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Jeckov Srbima: ‘Popis stanovništva je od velike važnosti za pripadnike manjina’
Saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov govorila je o popisu stanovništva za Radio Slobodna Evropa, najavljujući kampanju pozivanja Srba da se samopopišu. Portal navodi kako su se u hrvatskim krajevima nastanjenim Srbima pojavili plakati s natpisima: “Ne budi samo Srbin, budi e-Srbin”.
“Popis stanovništva je od velike važnosti za pripadnike manjina, zato što su naša prava u velikoj mjeri određena brojkama i postotcima”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) saborska zastupnica srpske manjine Dragana Jeckov, predsjednica Zastupničkog kluba Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) u Hrvatskom Saboru.
“S tim u vezi posebnu pažnju smo poklonili promociji popisa stanovništva kroz kampanju koju smo simbolično nazvali ‘Budi e-Srbin’, kako bismo ukazali na prednost da se ljudi samopopišu. To je novina i svakako smatram da javnost o tome treba što preciznije i što bolje izvijestiti”, kaže naša sugovornica.
“Kako bi bilo moguće dobiti što realniju sliku i – na kraju krajeva, u vezi mjerodavnosti rezultata popisa – s obzirom da ga provode institucije Republike Hrvatske, nema razloga da mi u njih sumnjamo. Mi smo naravno zainteresirani i provodit ćemo posebnu kampanju kako u Vukovaru, tako i u drugim sredinama u Republici Hrvatskoj gdje živi značajan broj pripadnika srpske zajednice”, najavljuje Dragana Jeckov.
Penava: “Kad treba pumpati popise onda nas ima više”
Vukovarski gradonačelnik Penava je u Saboru lani izjavio da po popisu iz 2011. Vukovar ima 27.683 stanovnika, no po evidencijama gradskih tvrtki samo ih je 22.100.
„Kad treba pumpati popise, radi ostvarenja prava, onda nas ima više, a kad treba živjeti u Vukovaru i plaćati račune, onda nas ima koliko nas ima“, rekao je Penava, prenosi Globus.
Globus donosi i izjavu ravnateljice Državnog zavoda za statistiku, Lidije Brković, hoće li nacionalne manjine imati popisivače pripadnike nacionalnih manjina, po kojem se sistemu određuje koje će nacionalnosti biti popisivač na određenom mjestu te tko izabire popisivače i provjerava što su po nacionalnosti.
„Tijekom popisivanja vodit će se računa o razmjernoj zastupljenosti popisivača iz nacionalnih manjina u skladu s njihovim udjelom u ukupnom broju stanovnika u jedinicama lokalne i područne samouprave. Također, ako je poznato da u popisnom krugu živi veći broj pripadnika određene nacionalne manjine, poželjno je da popisivač govori jezik te manjine odnosno da je pripadnik te manjine.” – rekla je Brković.
Iz toga je vidljivo da su manjinski zastupnici zapravo uspjeli u nametanju svojeg zahtjeva da pripadnike manjina popisuju popisivači iz redova manjina.
Bačić potvrdio da će pripadnike manjina popisivati pripadnici manjina
To je još u veljači 2020. potvrdio i HDZ-ov Branko Bačić. On je izjavio da će se u vezi sa Zakonom o popisu stanovništva voditi računa da popis na područjima gdje su koncentrirane nacionalne manjine rade popisivači koji dolaze iz redova nacionalnih manjina.
Bačić je tada, nakon sastanka vladajuće koalicije, rekao kako će članovi Kluba nacionalnih manjina nazočiti glasovanju u Saboru o prijedlogu Zakona o popisu stanovništva, a još će definirati svoj stav o tome hoće li i kako glasovati (Na kraju su glasovali protiv zakona).
– Utvrdili smo da je vladajuća većina stabilna i da će predstavnici nacionalnih manjina, odnosno Klub nacionalnih manjina nazočiti glasovanju i da ćemo zakon donijeti s uputstvima koja će utvrditi Državni zavod za statistiku tijekom ožujka. Zavod će voditi računa da na područjima gdje su koncentrirani pripadnici nacionalnih manjina popisivači dolaze iz redova nacionalnih manjina – kaže Bačić.
Pojasnio je kako je ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković zadužena da tijekom ožujka pripremi sve potrebne upute, koje bi trebale biti na tragu onoga što je već bilo propisano 2014. godine.
To znači da popisivači na područjima gdje su nacionalne manjine trebaju zadovoljiti uvjete, kao što su srednja stručna sprema, informatička obučenost i završen tečaj za popisivača. Predsjednici županijskih povjerenstava vodit će računa da pripadnike nacionalnih manjina popisuju popisivači koji dolaze iz njihovih redova, istaknuo je tada Bačić.
“Zahtjev je tipični segregacijski, zahtjev koji se u suštini svodi na to da pripadnike manjina popisuju isključivo pripadnici manjina, prevedeno: da Srbe popisuju Srbi. Kada bi se to načelo dovelo do svoje krajnosti, mogli bismo očekivati u budućnosti zahtjeve da žene popisuju isključivo žene, muškarce isključivo muškarci, heteroseksualce heteroseksualci, homoseksualce homoseksualci, visoke visoki, niske niski…” – rekao je za Narod.hr saborski zastupnik dr. sc. Zlatko Hasanbegović komentirajući zahtjev manjinskih zastupnika i glasovanje o tom zakonu u Saboru.
“Ono što se danas u kuloarima moglo čuti je to da su ti zahtjevi privremeno povučeni i da je g. Plenković dao jamstva da će se oni provući kroz podzakonske akte o provedbi popisa stanovništva, o kojima ne odlučuje Sabor.” – dodao je tada Hasanbegović.
„Riječ je o pokušaju dodatnog urušavanja ionako nikada oživotvorenog načela jedinstva i nedjeljivosti hrvatske nacije, kojoj pripadaju svi hrvatski državljani, bez obzira na etničko-vjersko podrijetlo i bilo koju drugu oznaku, tj. pokušaj da se putem etničkog i društvenog inženjeringa Hrvatska pretvori u višenacionalnu tvorevinu u kojoj će se vlast dijeliti ne putem oživotvorenja autentične narodne volje koju čine svi hrvatski državljani, već političkom trgovinom i pogodbom između takozvanih predstavnika takozvane većine i predstavnika takozvane manjine.“ – poručio je za Narod.hr Hasanbegović.
“Danas u Saboru: HDZ i manjinci dogovorili se oko popisa stanovništva” – javljale su 28. veljače 2020. Novosti Srpskog narodnog vijeća te poručile:
“Vladajuća većina u Saboru dogovorila da se zahtjev zastupnika nacionalnih manjina da među popisivačima na područjima gdje žive manjinci budu i pripadnici iz njihovih redova riješi podzakonskim aktom nakon čega je izglasan novi zakon”.
„U Republici Hrvatskoj je do sada popisivanje stanovništva shvaćeno kao politička kategorija kojom su političke sfere slobodno manipulirale. Ako je suditi po političkim dogovorima prilikom izglasavanja Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, možemo očekivati nastavak manipulacija koje na štetu svih naših građana već dugi niz godina provode različiti etnobiznismeni. Zahtijevamo da Popis stanovništva 2021. godine bude točan i istinit, bez mogućnosti manipuliranja konačnim ishodom, bilo da je riječ o Vukovaru, Benkovcu, Vrgorcu, Kninu ili bilo kojem drugom mjestu u Republici Hrvatskoj jer ga u suprotnome nećemo smatrati relevantnim”, rekao je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, prenosi Al Jazeera.
“Problem je netočna brojka, manipulacija koja je uzrokovana političkim razlozima, pritiskom SDSS-a i koalicijom s SDP-om 2011. godine, danas s HDZ-om. To smo svjedočili mnogo puta i kroz dogovore kad je utvrđeno da će manjinci popisivati manjine, jedan pojam koji vjerujem da nijedna metodologija popisa stanovništva u svijetu ne poznaje – da radimo razliku u popisivačima. U normalnom svijetu je bitna jedino objektivnost, da korektno da napravite svoj posao, a ne tko ste i što ste”, kazao je Penava nedavno za N1.
Otkrio je i koliko je ljudi otprilike u Vukovaru, prema podacima kojima on raspolaže.
“Po našim podacima iz 2017. imali smo 22.100 stanovnika, a popis iz 2011. godine kaže oko 28.000”, rekao je Penava, ističući da će novi popis pokazati da u Vukovaru živi oko 22 tisuće ljudi.
“Ta brojka može biti maksimalno 23, 24 ili 25 tisuća, ali idemo utvrditi realno koliko nas ima”, dodao je.
Komentirao je i nekažnjavanje osoba koje ne daju podatke ili daju netočne podatke.
“Popisivač nema pravo utvrđivati autentičnost i istinitost podataka. Uz te dobre zakone u proteklih deset godina nitko živ nije platio prekršajnu kaznu ili kazneno odgovarao za iznošenje netočnih podataka. To vam dovoljno govori koliko je sve lijepo i krasno napisano, a koliko, po ružnom hrvatskom običaju, nitko se ničega ne drži”, istaknuo je.
Na pitanje misli li da će biti manipulacije s podacima na ovom popisu, Penava kaže: “Vrh HDZ-a i Plenković i vrh SDSS-a imaju stvar dogovorenu, da ih nije briga za jedan mali Vukovar jer oni od te računice na vrhu imaju nekakvu korist”, poručio je Penava.
Vidović Krišto: Tražimo odgodu popisa
Prije nekoliko dana nezavisna saborska zastupnica Karolina Vidović Krišto u saborsku proceduru uputila zahtjev za interpelaciju o radu Vlade RH oko nadolazećeg Popisa stanovništva. Njezinu interpelaciju je potpisalo 17 saborskih zastupnika. Njome traže da se Popis odgodi za najmanje godinu dana zbog upitne vjerodostojnosti pripreme tog postupka.
“Iako državna tijela planiraju početak Popisa stanovništva već od rujna, mi zahtijevamo odgodu za minimalno godinu dana jer je priprema cijelog postupka, prema mišljenju eminentnih demografskih stručnjaka, upitne vjerodostojnosti“, rekla je Vidović Krišto.
Pojašnjavajući svoj zahtjev kazala je kako je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru Branko Bačić narušio kredibilitet Državnog zavoda za statistiku (DZS) jer je kazao kako će DZS udovoljiti zahtjevu Milorada Pupovca i u lokalnim sredinama, gdje Srbi imaju većinu, osigurati da popisivači budu pripadnici srpske manjine. Kazala je kako je Milorad Pupovac 28. veljače 2020. godine iznio „nevjerojatan, protuustavan i protudemokratski zahtjev da popisivači srpske manjine budu isključivo Srbi“. Prema njenim riječima to ne samo da je uvreda državi i njenim tijelima, nego i pripadnicima te manjine, – kao da oni nisu dostojni dati izjavu popisivaču koji je Mađar, Hrvat ili Nijemac.
“Kako je moguće da saborski zastupnik određuje provedbeni akt koji treba donijeti DZS, koji pak može i smije slijediti isključivo zakonski propisane procedure i međunarodne standarde? Bačićeva izjava govori da će DZS provoditi dogovor Bačića, Plenkovića i Pupovca, što znači narušavanje vjerodostojnosti budućeg rezultata popisa”, kazala je Vidović Krišto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
