Usporedba u posljednjih 15 godina: Plaće u javnom sektoru ipak niže nego u privatnom

foto FaH/ Lana SLIVAR DOMINIÆ/ tš

Ove jeseni Vlada će ponovno sjesti za stol sa sindikatima javnog sektora kako bi dogovorili što će biti s njihovim plaćama u idućoj godini. Sindikati su pristali na zamrzavanje ugovorenog povećanja plaća za 2 posto u lipnju i listopadu u ovoj godini, no očekuju da se ta povišica ugradi u plaće za 2021.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministar financija Zdravko Marić pak kaže da će se štedjeti na svemu osim na mirovinama. Prema ovaj tjedan objavljenim podacima, prosječna neto plaća u obrazovanju isplaćena u srpnju bila je 7284 kune, u zdravstvu 8819 kuna, socijalnoj skrbi 5974 kune te javnoj upravi 8063 kune. Prosječna neto plaća u državi bila je 6774 kune, s time što je u prerađivačkoj industriji bila 6239 kuna, građevini 5525, trgovini oko 6000, a u IT i financijskom sektoru od devet do više od 10 tisuća kuna, piše Večernji list.

Od 2012., plaće u privatnom sektoru rastu, ali u javnom se smanjuju

Odnos plaća u javnom i privatnom sektoru u Hrvatskoj tema je i nedavno objavljene knjige grupe autora u kojoj je sociolog Teo Matković analizirao kretanje plaća unazad 15 godina. Gledajući promjene u duljem vremenskom razdoblju, Matković navodi da se od 2003. do 2006. godine dogodio razmjerno brz porast nominalnih plaća u privatnom i javnom sektoru, s time da je u javnom sektoru taj porast bio nešto sporiji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon sindikalnog pritiska, od 2006. do 2009. dolazi do sustizanja, odnosno bržeg rasta primanja u javnom sektoru. Izbijanjem gospodarske krize 2009. počinje druga faza te do 2012. nominalna prosječna plaća u oba sektora gotovo stagnira. U drugom dijelu prilično duge recesije, od 2012. do 2014. godine, plaće u privatnom sektoru rastu, ali u javnom se smanjuju i tada dolazi do najizraženijeg zaostajanja u javnom sektoru, osim u javnim poduzećima i lokalnoj samoupravi.

Od 2015. do 2017. godine plaće u javnom sektoru rastu, ali opet sporije nego u privatnom sektoru, tako da se zaostajanje i dalje povećavalo. Privatni je sektor 2014. godine nadišao realnu razinu plaća iz 2008., dok se u javnom sektoru to dogodilo dvije godine kasnije. Kad je u pitanju jaz plaća s obzirom na razinu obrazovanja, plaće za osobe s osnovnim i srednjim obrazovanjem više su u javnom sektoru, dok je kod visokoobrazovanih osoba obrnuto. Fakultetska diploma u prosjeku nosi za petinu višu satnicu u privatnom nego javnom sektoru.

Zaostajanje plaća u javnom sektoru u promatranih 15 godina vidljivo je za zaposlenike svih razina obrazovanja. Pri tome je razina plaća za istu razinu obrazovanja najniža u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju te u socijalnoj skrbi, a relativno visoka u javnim poduzećima, znanosti i visokom obrazovanju te zdravstvu, koje je ipak bilo najviše pogođeno smanjivanjima tijekom krize. Ipak, unutar istih djelatnosti, plaće su u prosjeku znatno niže u privatnim školama i zdravstvenim ustanovama nego u javnim – pojašnjava Matković za Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Plaće privatnog sektora prestigle su iznos satnice u socijalnoj skrbi još 2013., a godinu kasnije privatni je sektor prestigao predškolski odgoj i obrazovanje. Veći porast plaća u javnom sektoru dogodio se u dijelovima koji se ne financiraju iz proračuna središnje države, kao što su javna poduzeća i ustanove, predškolski odgoj i obrazovanje te nešto manje lokalna samouprava.

Regionalno, ukupni jaz u plaćama u korist javnog sektora znatno je veći u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj nego u jadranskoj, ili posebno u gradu Zagrebu, gdje su plaće za zaposlenike svake razine obrazovanja više u privatnom nego u javnom sektoru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.