Ustavni sud kao političko tijelo: Ovo su suci koji nisu glasali protiv Milanovića

Nakon što je predsjednik Republike Zoran Milanović objavio kandidaturu za parlamentarne izbore, kao zadnja brana očuvanja ustavno-pravnog poretka reagirao je Ustavni sud. Suci USUD-a odlučili su da Milanović ipak treba dati ostavku na mjestu predsjednika ako želi u utrku. Od 13 sudaca, njih devet bilo je za takvu odluku. Dvoje je bilo na strani Milanovića, a dvoje je napustilo sjednicu. Svo četvero koji nisu bili za ovu odluku imenovani su pod okriljem SDP-a. Zbog tog još jednom treba podsjetiti da je USUD zapravo pristrano tijelo sastavljeno dogovorima HDZ-a i SDP-a.

Najava Zorana Milanovića da izlazi na parlamentarne izbore na listi SDP-a izazvala je lavinu reakcija u javnosti. Milanović je odmah rekao da neće dati ostavku na mjestu premijera. Kako bi se utvrdila ustavnost takvog poteza, na red je došao Ustavni sud koji je danas poručio da je Milanović kršio Ustav.

>Ustavni sud: Milanović kao predsjednik ne može na parlamentarne izbore!

Od 13 sudaca glasovalo je njih 11. Njih devet bilo je za takvu odluku. Suci Andrej Abramović i Ingrid Antičević Marinović bili su protiv mišljenja da je Milanović kršio Ustav. Lovorka Kušan i Goran Selanec napustili su prostoriju i nisu sudjelovali na glasovanju.

Što je USUD?

RH parlamentarna je demokratska republika u kojoj su grane vlasti odijeljene. Pa tako imamo zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. No, često se zaboravlja i izostavlja četvrta grana vlasti – Ustavni sud. Ova institucija, iako sud, zapravo je političko tijelo. Ustavni sud odlučuje o najosjetljivijim pitanjima u zemlji i, primarno, arbitrira u sukobima nadležnosti između triju konvencionalnih grana vlasti. Osim ove Ustavni sud ima još mnoge nadležnosti: odlučuje o ustavnosti zakona, odlučuje povodom ustavnih tužbi, odlučuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti predsjednika Republike, nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad…

>Ovako je Milanović prisegnuo prije nešto više od 4 godine: Držat ću se Ustava i zakona…

No, da Ustavni sud nije nepristrano tijelo pokazuje više činjenica. Ustavni suci biraju se zapravo političkom trgovinom i dogovorom ponajprije HDZ-a i SDP-a. Bira ih Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, što zahtijeva dogovor uglavnom dviju najvećih stranaka, SDP-a i HDZ-a. To znači i potencijalnu opasnost politizacije Ustavnog suda i udaljavanje neospornih pravnih stručnjaka potrebnih ljudskih i profesionalnih kvaliteta od mogućnosti da postanu suci Ustavnog suda.

Trenutni sastav sudaca pokazuje realnost. U lipnju 2016. na dužnost je stupilo desetero ustavnih sudaca. Iz “kvote” HDZ-to su Davorin Mlakar, Snježana Bagić, Miroslav Šumanović, Mario Jelušić i Branko Brkić. Iz kvote tadašnje oporbe, SDP-ove koalicije, Ingrid Antičević Marinović, Josip Leko, Lovorka Kušan, Rajko Mlinarić i Goran Selanec. Još tri ustavna suca izabrana su u listopadu 2017. dogovorom HDZ-a i SDP-a: Mato Arlović, Goran Selanec i Miroslav Šeparović.

>Milanović se oglasio kratkom porukom na Facebooku

Više puta upozoravalo se da je su suci USUD-a djelo političke trgovine. Pokazalo se to više puta pa tako i danas. Dvoje sudaca, izabranih iz te kvote SDP-a, danas su bili na strani Zorana Milanovića, a dvoje je napustilo sjednicu.

Tko su suci na strani SDP-a i Zorana Milanovića?

Ingrid Antičević Marinović bila je članica SDP-a od 1990. do izbora za ustavnu sutkinju. Bila je ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave u Vladi Ivice Račana od 2001. do 2003. Za zastupnicu u Hrvatski sabor birana je u pet saziva. Obnašala različite dužnosti i bila nositeljica različitih funkcija. Između ostalog bila je bila je predsjednica Odbora za zakonodavstvo; potpredsjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, članica Odbora za zakonodavstvo, Odbora za pravosuđe, Državnoodvjetničkog vijeća iz reda parlamentarnih zastupnika…

>(VIDEO) Podsjetimo se: Ovo je sutkinja Ustavnog suda RH

Bila je članica predsjedništva SDP-a, kao i predsjednica Gradske organizacije SDP-a Zadra. Bila je promatračica Hrvatskoga sabora u Europskom parlamentu. No, najviše je zapamćena po svojem neslavnom izgovoru engleskog jezika i rečenici “pipl mast trast as” koju je izrekla u Europskom parlamentu.

Andrej Abramović od 2012. do izbora za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske bio je sudac i predsjednik Upravnog suda u Zagrebu. Bio je član Radne skupine Ministarstva pravosuđa za praćenje i primjenu Zakona o upravnim sporovima.

>Slučaj ustavnog suca koji susjede polijeva vodom: ‘Ovo je rezultat politike SDP-a i HDZ-a’

Lovorka Kušan, koja je napustila sjednicu, bavila se odvjetničkim radom prije stupanja u Ustavni sud. Od 1997. do 2006. bila je suradnica Hrvatskog pravnog centra na projektima vezanim uz prisilne migracije, izbore, pravosuđe te Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe. Od 1996. do 1999. bila je aktivistica za ljudska prava Hrvatskog helsinškog odbora i članica tog odbora od 1998. do 1999. Od 1997. do 2014. bila je suradnica Europskog centra za prava Roma (Budimpešta), a surađivala je i s Institutom Otvoreno društvo (New York) na projektu o prisilnim migracijama te Centrom za mirovne studije u području prava tražitelja azila i zabrane diskriminacije.

>Kako su glasovali ustavni suci, izabrani dogovorom HDZ-a i SDP-a, u slučaju udomljavanja djece od homoseksualnih parova?

>Još jedno politiziranje USUD-a: Selanec pred izbore tvrdi da je pokrenut postupak ocjene ustavnosti poteza korona-stožera, Šeparović ga demantira

Goran Selanec također je napustio sjednicu prije glasovanja. Goran Selanec. Bio je zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Za suca Ustavnog suda izabran je 2017. na prijedlog SDP-a i tadašnjeg predsjednika stranke Davora Bernardića. Bio je stručni savjetnik na EU PHARE projektu “Harmonisation and Publication of Case Law” pri Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Od 2009. do 2012. bio je nacionalni stručnjak za ravnopravnost spolova Mreže nacionalnih pravnih stručnjaka za ravnopravnost spolova Europske komisije. prije imenovanja zamjenikom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova bio je njen viši pravni savjetnik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa